Utjecajni Economistov odjel “Economist Intelligence Unit”, čije analize dijelom formiraju stav svjetskih vlada o Hrvatskoj, predvidio je poraz SDP-a na parlamentarnim izborima. Analize EIU-a, koji neovisno posluje unutar Economist grupe, obuhvaćaju mjesečne izvještaje o pojedinim zemljama, gospodarske prognoze i procjene iz kojih se može vidjeti rizik za ulaganja u pojedine zemlje.
Jutarnji je iz diplomatskih izvora dobio uvid u detaljnu analizu o Hrvatskoj objavljenu prije tri dana u kojoj se predviđa ‘bespoštedna politička borba u predizbornoj kampanji na obje strane političkog spektra, time da će birači kazniti SDP na izborima zbog vođenja gospodarske politike “komunističkim stilom”.”Mi vjerujemo da će zbog katasrofalne gospodarske politike koju vodi koalicija predvođena SDP-om glasači presuditi u korist HDZ-a.
Godine štednje
Tko god da pobijedi, godine štednje i bolnih strukturnih reformi su pred Hrvatskom, a politička slika će se značajno promijeniti. Ako izbore dobije HDZ osim provedbe dubokih strukturnih reformi očekuje se snažnija prozapadna vanjska politika i vrlo jasno odbijanje komunističkog naslijeđa”, stoji u analizi”, stoji u analizi uz procjenu je da će za pobjedu HDZ-u trebati veći koalicijski potencijal.
Analiza spominje i ORAH i Živi zid kao primjere političke nepoznanice, jer nije jasno kako će se ponašati prije i poslije izbora u mogućim postizbornim koalicijama. Posebice što su birači ORAH-a skloni lijevoj opciji bez obzira na svađu predsjednice Mirele Holy sa Zoranom Milanovićem.
Iako analiza predviđa političke podjele, ipak se očekuje da će se kampanja voditi oko gospodarstva. Analitičari EIU-a primjećuju da iako Hrvarska dosad nije bila u fokusu medija zbog krize poput nekih drugih europskih zemalja na jugu, “brojke su jednako dramatične“. Ovakva tvrdnja nastavak je ozbiljnih upozorenja na gospodarstvo nakon što je njemački Bild Hrvatsku usporedio s Grčkom.
Economist Intelligence Unit navodi sve loše brojke hrvatskog gospodarstva od nezaposlenosti, ”pogotovo mladih, koja je katastrofalna”. Primjećuje se povratak gospodarskog rasta, ali se u isto vrijeme ističe kako je Hrvatska najsporije rastuće europsko gospodarstvo. S izrazio lošom provedbom strukturnih reformi, izostankom restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništu, dok je u isto vrijeme privatni sektor izgubio 150.000 radnih mjestau posljednjih šest godina.
Loše iskorišteni fondovi
U analizi se spominje loša provedba u privlačenju stranih ulaganja, zatim u povlačenju EU fondova. HDZ je, stoji u analizi, najavio više tržišnog ponašanja, više potpore privatnom sektoru, reformu poreznog sustava i manju ulogu države u gospodarstvu.
Navodi se i kako se Hrvatska počela odlučnije lišavati komunističke prošlosti, kao uklanjanje Titove biste iz Ureda predsjednice s objašnjenjenjem kako ”u Hrvatskoj više nema mjesta za diktatore”. To se poklapa i s HDZ-ovom kampanjom u kojoj se također želi odmaknuti od komunističkog naslijeđa. U tom kontekstu se spominje i snažna kritika HDZ-a kada je riječ o slučaju Perković.
Prozapadna politika
Iako analitičari navode da će vanjska politika imati manju ulogu u kampanju, naglašava se snažna prozapadnjačka orijentacija HDZ-a koja je u suprotnosti s “dvosmislenom vladinom politikom posebice kada je riječ o stavu prema Rusiji”. ”Gospođa Kitarović piše u analizi, zauzela je isti stav kao i ostali zapadni lideri i odbila sudjelovati u vojnoj paradi u Moskvi. Očekuje se da će HDZ-ova administracija, ako dobije izbore, inzistirati na snažnijoj suradnji sa zemljama Srednje Europe posebice na području energetike i sigurnosti”.
Prema vrlo kritičnom tekstu njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga, Europska komisija danas u Zagreb šalje svog potpredsjednika i bivšeg premijera Litve Valdisa Dombrovskisa, koji bi trebao “izribati” vladu najmlađe članice Europske unije. Dombrovskis će, prema FAZ-u, predstaviti najnovije reformske mjere, koje bi se trebale pozabaviti onime što Komisiju najviše zabrinjava: rizici povezani s niskom konkurentnošću i visokim inozemnim te javnim dugom, a nezadovoljni su i razinom borbe protiv korupcije, nedostatnom vladavinom prava i tržištem rada. Uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu pritom su predarežljivi, a plaće su u krizi prebrzo rasle, smatra EK.
“Zagreb neprestano obećava poboljšanja, ali reforme uvijek zaostaju za očekivanjima. Vlada tako planira nezaustavljivi proračunski deficit obuzdati tek 2017., godinu dana nakon roka Europske unije. Slično vrijedi i za javni dug. Postoji rizik da Hrvatska neće moći ispuniti obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju, koji obvezuje zemlju na deficit manji od 3 posto BDP-a i javni dug od 60 posto, dok je stvarno stanje u prošloj godini bilo 5,7 i 85 posto”, piše FAZ.
Prijetnja iz EU
Njemački list upozorava da bi Europska unija, ako Hrvatska i dalje bude izbjegavala uvesti proračunsku disciplinu, mogla stopirati isplatu novca iz EU fondova. Zagreb isplaćuje previše novca, a premalo dobiva, a kontrola isplate je k tome manjkava pa su ogromna sredstva procurila kroz birokratske procjepe. Porez na imovinu je, piše FAZ, među najnižima u EU, borba protiv utaje poreza ne može ići naprijed, a istovremeno poslovni sektor trpi pod nebrojenim parafiskalnim nametima i predugim trajanjem sudskih sporova. Zakon o bankrotu žudi za modernizacijom, a kao i ranije, crno tržište je rašireno.
“Vođenje državnih poduzeća EK ocjenjuje nezadovoljavajućim, tako da se ne može osigurati pravilno upravljanje javnom imovinom. Opasnosti se kriju i u zdravstvenom, financijskom, obrazovnom i sustavu socijalnog osiguranja. Postotak visokoobrazovanih je među najnižima u Europi”, navodi frankfurtski list.
Analiza EK, piše dalje FAZ, kulminira listom zahtjeva hrvatskoj Vladi, koja bi trebala biti usvojena na susretu šefova država i vlada EU krajem lipnja. Glavni zahtjev je konačna sanacija budžeta. Potom bi se trebalo tražiti smanjenje atraktivnosti ranijeg umirovljenja, definiranje visine plaća prema produktivnosti, reforma socijale i postroženje uvjeta za primanje pomoći, uvođenje snažnijih poticaja nezaposlenima za povratak na tržište rada, povećanje efikasnosti i kvalitete pravosuđa te omogućavanje osobnog bankrota i olakšavanje reprograma duga.
“Kako se može čuti, Vlada socijaldemokratskog premijera Zorana Milanovića u nacionalnom se programu reformi, koji je predočen Komisiji, obvezala na sveobuhvatnije promjene nego ranije. Promatrači, međutim, sumnjaju da se Milanović bitnih koraka može prihvatiti dovoljno brzo. Njegova stranka je u siječnju iznenađujuće izgubila predsjedničke izbore i mogla bi se najkasnije početkom 2016. loše provesti na parlamentarnim”, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Rezultat krize: Izvozimo više nego što uvozimo
Suficit u razmjeni roba i usluga sa svijetom, koji Hrvatska ostvaruje u zadnje dvije godine, posljedica je dugogodišnje krize, a ne promjene ekonomskog koncepta, ocjena je stručnjaka HGK.
Prema podacima koje je HGK objavio u analizi “Suficit na tekućem računu bilance plaćanja - novo iskustvo za Hrvatsku”, prošlu smo godinu zaključili sa suficitom u razmjeni roba i usluga sa svijetom u iznosu od 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). To je, doduše, manje nego godinu prije, kada je taj suficit dosegao 0,8 posto BDP-a, ali ipak se radi o novom iskustvu za Hrvatsku s obzirom na to da smo ranije kontinuirano bilježili minus na tekućem računu bilance plaćanja koji je krvna slika razmjena roba i usluga sa svijetom.
Rekordan deficit u razmjeni roba i usluga s inozemstvom imali smo u 2008., zadnjoj pretkriznoj godini, kada je on, ističu u HGK, dosegao 4,2 milijarde eura ili 8,8 posto BDP-a. Razlog tako velikog manjka je velik robni uvoz, koji je bio više nego dvostruko veći od robnog izvoza. Istodobno, suficit koji smo imali u razmjeni usluga nije bio dovoljno velik da pokrije minus na tekućem računu bilance plaćanja.
Stvari se počinju mijenjati izbijanjem recesije s obzirom na to da je velik pad potražnje znatno smanjio robni uvoz. Kriznih je godina uvoz pao znatno manje od izvoza. Samo u 2009., primjećuju u HGK, deficit se smanjio za 45 posto, a godinu kasnije za još 79 posto.
Ipak, bez promjene ekonomskog koncepta ne može se očekivati istodoban gospodarski rast i suficit na tekućem računu bilance plaćanja, zaključuju u HGK. To podrazumijeva, dodaju, jačanje konkurentnosti, odnosno strukturne reforme.