STRUČNJACI DEMANTIRAJU POLICIJU

'Konji su u neredima neučinkoviti, država će baciti velik novac'

    AUTOR:
    • Sergej Trajković

  • OBJAVLJENO:
  • 13.05.2010. u 07:30

Srđan Vrančić/CROPIX

Procjena je policije da jedan službenik na konju vrijedi kao deset njegovih kolega pješaka

ZAGREB - U borbu protiv huligana, radnika, studenata hrvatski bi policajci mogli krenuti na konjima. Povratak konja u policijske redove jedna je od mjera koje je ministar policije Tomislav Karamarko predložio u smislu jačanja učinkovitosti policije u borbi protiv nereda.

Hrvatska policija neko je vrijeme, do 2003., raspolagala konjima. Procjena je da jedan policajac na konju vrijedi kao deset njegovih kolega pješaka.

Edi Petrović, vrhunski dreser konja koji je jedno vrijeme radio u školi za policijske konje u Švedskoj, tvrdi da bi to bilo bacanje novca poreznih obveznika, jer konji nisu ni približno toliko učinkoviti.

Koliko traju dresura policijskog konja i obuka jahača?

Dresura konja najmanje 4 godine, a jahača-policajca 2 godine

U idealnim uvjetima osnovna obuka konja traje godinu dana, a još 3 godine traje specijalna obuka. Policija preuzima konja kada navrši pet godina starosti i tek je tada psihološki spreman za suzbijanje nereda. Koristi se do najviše 10. godine života. Nakon što odsluži svoje, konj se daje privatnim osobama, jahačkim klubovima ili završava u kobasicama. Tako su, tvrdi Edi Petrović, završili hrvatski policijski konji 2003., kada je MUP zbog velikih troškova odustao od konjičke policije.

Koliko koštaju dresirani konj i obuka policajca?

Oko 400.000 kuna, a ako bi ih kupovali u Njemačkoj, više od pola milijuna kuna

Samo jedan konj i policijski konjanik porezne bi obveznike koštali najmanje 400.000 kuna. Ako bi MUP kupovao već školovane policijske konje iz Njemačke, cijena bi bila mnogo veća - samo konj koštao bi 560.000 kuna! Dresura košta najmanje 180.000 kuna, te još 20.000 kuna traje obuka jahača policajca. Oprema za konja košta najmanje 60.000 kuna: samo sedlo košta 15.000 kuna, a sva ostala oprema 30.000 kuna. U to nije uračunata oprema za jahače.

Koje pasmine konja su najbolje za dresuru u policijske svrhe smirivanja nereda i zašto?

Najbolje su njemačke pasmine oldenburg i hanover, lipicanci su preživahni

Navedene njemačke pasmine uzgajaju se prvenstveno u sportske svrhe, a teškom i dugotrajnom selekcijom odabiru se konji za dresuru u policijske svrhe, odnosno za suzbijanje nereda.

Od 30 do 40 najboljih sportskih konja, najviše se desetak pokaže karakterno dovoljno sposobnima da izdrže brutalnu dresuru prilikom koje se pred konje bacaju petarde, puca iz vatrenog oružja, gađa ih se raznim predmetima... Od njih deset, takvu obuku prođe jedan do dva konja.

Je li konj uistinu učinkovit u suzbijanju nereda i može li se dresirati do potpune kontrole?

Ne postoji dresura kojom bi se konja stavilo pod apsolutnu kontrolu

Konj je, upozorava Edi Petrović, životinja krda i kao takvom mu je potpuno prirodna i duboko usađena rekacija na opasnost - bijeg. Pri tome konj može ozbiljno ozlijediti ili usmrtiti slučajne prolaznike, samog jahača, uništiti imovinu...

- Poznati su načini kako onesposobiti konja. Najčešći način je da velika masa ljudi uz buku istodobno krene prema konju. Životinju tada u većini slučajeva uhvati panika i postaje neučinkovita. Nema te obuke koja bi je u tako stresnoj situaciji održala smirenom - objašnjava Petrović.

Kakve posljedice može izazvati konj nad kojim policajac izgubi kontrolu i tko odgovara?

Uplašeni konj može teško ozlijediti i ubiti ljude, uništiti imovinu, a odštetu plaćaju osiguravateljska kuća i država

Kada se konj jednom uplaši, teško je i najiskusnijem jahaču ponovno uspostaviti kontrolu nad njim. Gomila razjarenih ljudi, eksplozije petardi, vika i bacanje raznih predmeta prema njemu konja instinktivno tjeraju u bijeg. Ako nema gdje pobjeći jer je okružen ljudima, vozilima, zgradama itd., juriša u neodređenom pravcu, pri čemu sve uništava. U slučaju da konj ubije ili ozlijedi osobu te uništi imovinu, MUP je osiguran i odštetu plaća osiguravajuće društvo ili država.

Je li etički stavljati konje u tako stresne i opasne situacije?

Nije etički, a na rubu je i aktulanog Zakona o zaštiti životinja

Manje je etično nego korištenje, primjerice, pasa. Konji su u pravilu životinje koje najčešće regiraju bijegom, dok su psi kao grabežljivci skloniji napadu. Građani i udruge diljem svijeta, a posebice u državama gdje policija koristi konje, sve glasnije traže da se, bez obzira na tradiciju, takva praksa u potpunosti ukine. Iskorištavanje konja u policijske svrhe nije ni u duhu aktualnog Zakona o zaštiti životinja, koji nalaže da se životinje ne smije zlostavljati, izlagati ih stresu... Tu su izuzeti službeni psi i konji.

Koliko bi Hrvatska trebala imati policijskih konja?

Ovisi o procjeni snage i učestalosti mogućih nereda, ali najviše od 10 do 15

Na to je pitanje teško odgovoriti, jer sve ovisi o potrebama države, odnosno broju građana, procjeni učestalosti i masovnosti nereda. Švedska ima 120 policijskih konjanika raspoređenih u tri najveća grada, Srbija 20-ak... Prema mišljenju nekih stručnjaka, Hrvatska bi, ako se uzme u obzir samo broj stanovnika, trebala imati najviše od 10 do 15 konja.

Koje države imaju konjičku policiju?

Gotovo 40 posto država svijeta, ali ih rijetko koriste u suzbijanju nereda

Konjičke patrole su redovite u SAD -u, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Rusiji... Gotovo 40 posto država u svojim redovima ima policijsku konjicu, no ona se ne koristi toliko u suzbijanju nereda, nego se drže zbog tradicije i atrakcije. Te konje većinu vremena policija iznajmljuje za natjecanja ili za terapiju. U Srbiji policija konje iznajmljuje građanima i tako uštedi.

Izdvajamo