JESMO LI SE IZVUKLI?

Kosor: Izlazimo iz krize; Jurčić: Rast BDP-a je statistička greška!

Zagreb, 110308.Odluka o komunalnom redu i dalje je glavni predmet rasprave u metrpoli. Gradonacelnik Milan Bandic priznao je da njihova najnovija odluka nije u potpunosti razraðena, te najavio da ce pogreke ispraviti. Naime, od srpnja ove godine trebao bi stupiti na snagu novi komunalni red koji ce najvise pogoditi one gradjane koji prezivljavaju skupljanjem plasticnih i staklenih boca, a kontraverzna odluka je u Zagrebu digla prasinu. Novi pravilnik tako zabranjuje prekopavanje po kantama za smece, a one gradjane koje komunalni redari uhvate na licu mjesta kaznit ce sa 300 kuna.Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
 Elvir Tabaković / CROPIX

ZAGREB - Nakon šest uzastopnih kvartala pada, hrvatski je BDP napokon ostvario skromnih 0,2 posto rasta u trećem kvartalu ove godine, glasi danas objavljena procjena Državnog zavoda za statistiku. Jesmo li se izvukli iz recesije?

Za Jadranku Kosor spomenuti rast predstavlja siguran znak izlaska iz krize. "Nakon što smo šest uzastopnih kvartala bilježili pad, nekad i vrlo značajan, dobro je BDP sad raste. To je dokaz da definitivno idemo prema izlasku iz krize", rekla je Kosor koja se nalazi u službenom posjetu Turskoj.

"Ovo je vrlo mali rast, to je samo prvi znak da izlazimo iz krize, prva kap u moru... Ali ipak ga trebamo shvatiti kao ohrabrenje da zapnemo oko provedbe plana gospodarskog oporavka", kaže Kosor.

Kako se računa BDP

Za Ljubu Jurčića, predsjednika Hrvatskog društva ekonomista i profesora na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, ovaj rast je rezultat statističke varke.

Naime, BDP se računa tako da se zbroje osobna potrošnja, državna potrošnja, investicije i izvoz, od čega se oduzme uvoz. A uvoz pada jer pada potrošnja, što stvara lažnu sliku da imamo neki mali rast.

- Glavni pokazatelj su industrijska proizvodnja i zaposlenosti , a dobro znamo da i jedna i druga kategorija naglo padaju -tumači Jurčić.

Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe Adria banke kaže da 0,2 posto rasta može biti i na razini statističke greške. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta pak vjeruje da može biti riječ i o 0,2 posto pada, no politički je poželjno da se progovori o bilo kakvom rastu.

Osim toga, Tica upozorava na rastuću nelikvidnost koja ustvari prikriva pravi pad BDP-a. Jurčić vidi tri gospodarska scenarija za Hrvatsku u 2011.

Tri scenarija za 2011.

Rast nezaposlenosti i rast kamata na vanjski dug izazvat će gospodarsku depresiju. Budu li nezaposlenost i kamate stagnirale, ostajemo i mi u stagnaciji, pa će nam BDP u 2011. biti nepromijenjen ili će pasti 1 posto.

Aktivna ekonomska politika dovela bi do rasta, kaže Jurčić, no on je još ne vidi.

Hrvoje Stojić očekuje da će ovogodišnji pad u Hrvatskoj biti 1,8 posto, a na godinu ćemo rasti 1,5 posto, no taj će rast nastati na jako niskoj bazi, pa još ne znači oporavak. Naime, Hrvatska je sada na razini BDP-a iz 2006. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. siječanj 2022 21:53