ZAGREB - Vlada u ovom trenutku ne radi na rebalansu državnog proračuna, te i dalje vjeruje da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini ostvariti rast od 1,5 posto, kako je i prognozirano krajem 2010. Poručila je to danas premijerka Jadranka Kosor na prezentaciji dosadašnje provedbe Programa gospodarskog oporavka u Banskim dvorima.
„Mi u ovom trenutku ne radimo na rebalansu, već pokušavamo naći dodatne uštede u proračunu. No, ako do njega dođe, on sigurno ne bi išao prema povećanju, nego prema smanjenju“, kazala je Kosor na prezentaciji, koja je trajala čak sat i pol.
Ponovila je kako se Program gospodarskog oporavka provodi, te je istaknula da je on dobio potporu svih relevantnih domaćih i međunarodnih institucija, uključujući i Hrvatske narodne banke (HNB). S guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim , kaže, ne želi polemizirati preko medija, a konferenciju nije sazvala da mu odgovorila na njegovo jučerašnje izlaganje u Opatiji.
„Ova konferencija nije sazvana da bih odgovorila bilo kome, a pogotovo ne guverneru HNB-a. Već smo ranije najavili da ćemo održati konefrenciju o provedbi Programa gospodarskog oporavka, a i iz same prezentacije vidi se da bi bilo apsolutno nemoguće to napraviti od jučer do danas“, naglasila je Kosor.
Unatoč tome, kazala je da je Rohatinski nedavno bio u Banskim dvorima i da nije iznosio „tako katastrofične ocjene“. U svakom slučaju, nije najavljivao reviziju stope rasta hrvatskoga gospodarstva u 2011. na dolje. Vlada, tvrdi premijerka, nije otok u provedbi mjera oporavka hrvatskoga gospodarstva, i svatko, pa i HNB, tebaju dati svoj obol tome.
Premijerka tvrdi i da nitko iz međunarodnih institucija dosad nije postavljao pitanje primjene valutne klauzule. Ako to pitanje iskrsne, kaže Kosor, Vlada će se očitovati o tome.
Kosor je uvjerena da provedba Programa gospodarskog oporavka daje rezultata. Ako se taj utjecaj još i ne vidi na životima „običnih ljudi“, uskoro će se, ističe, vidjeti. U svakom slučaju, pitanje je gdje bismo bili danas da se program nije počeo provoditi.
Među većim rezultatima provedbe programa, Kosor je istakla oporavak izvoza i osobne potrošnje, koju je Vlada raznim mjerama potakla s ukupno oko 3,4 milijarde kuna. Zadovoljna je i dinamikom smanjenja parafisklanih nameta u gospodarstvu, te je istakla da bi voljela kada bi se o tome izjasnila i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Pohvalila je i uvođenje reda u javna poduzeća, kao i provedbu investicijskih projekata.
Za razdoblje nakon izbora najavila je smanjenje broja jedinica lokalne samouprave, no poručila je da se u to ne može ići bez „kakvog-takvog političkog konsenzusa“, kako se Vladu ne bi optužilo da pokušava mijenjati rezultate izbora. Odbacila je i kritike da u državnoj upravi radi previše ljudi. Naime, Vladini podaci pokazuju da državna uprava zapošljava 52.128 ljudi: da u proteklih godinu dana zbog potreba približavanja EU nije zaposleno 1.545 ljudi, broj zaposlenih u državnoj upravi bio bi manji za 2,7 posto.
Kosor je nezadovoljna i medijski praćenjem provedbe programa. Kao primjer toga navela je najnoviju investiciju Luke Rajića u Popovači, za što je Vlada osigurala zemljište u poslovnoj zoni, no medijski je, smatra, to bilo slabo popraćeno.
Kosor: Vladine mjere rezultirale smanjenim broj nezaposlenih u travnju
U travnju je broj nezaposlenih smanjen 28.849 osoba, pa je na burzi rada bilo prijavljeno 308.869 građana, otkrila je Kosor.
To nije samo posljedica brisanja 7.800 nezaposlenih, koji su sudjelovali u popisu stanovništva, iz evidencije HZZ-a, kao ni sezonskog zapošljavanja, nego i Vladinih mjera poticanja zapošljavanja, pohvalila se Kosor. Narednih mjeseci premijerka očekuje daljnji pad broja nezaposlenih.
Vlada ne namjerava opet snižavati trošarine na gorivo
Iako je cijena najkorištenijeg benzina Eurosuper 95 već prešla psihološku granicu od 10 kuna po litri, Vlada očito više ne namjerava snižavati trošarine i tako amortizirati divljanje cijena benzina na sve tanje džepove građana.
Naime, premijerka je danas podsjetila da su trošarine na naftne derivate nedavno smanjenje za 15 lipa po litri, čime proračun gubi 250 do 300 milijuna kuna godišnje. To je sve što je Vlada na tom području mogla učiniti, tvrde u Banskim dvorima.