Svim korisnicima socijalne naknade ove zime neće se isključivati grijanje zbog neplaćenih računa, bilo da se griju na struju ili plin. Ti ljudi dobit će pravo da sezonu grijanja izguraju na rate, dakle da račune mogu platiti tijekom cijele kalendarske godine, što će im uskoro omogućiti nova izmjena u Zakonu o tržištu energenata. Dio je to Strategije za suzbijanje siromaštva u Hrvatskoj, međuresornog projekta koji vodi Milanka Opačić , potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih.
Zakonske izmjene
- Budući da novca u proračunu nema, odlučili smo napraviti neke zakonske izmjene. Stavit ćemo da se tijekom sezone grijanja onima koji koriste socijalnu pomoć neće moći isključiti grijanje bez obzira na to jesu li ga platili. Dosad nije bilo sličnog zakonskog rješenja. Nitko to neće platiti umjesto njih, nova izmjena samo će im omogućiti da svoj dug rasporede na rate. Mjeru će provoditi centri za socijalnu skrb. Oni će javiti dobavljaču struje i plina koji korisnik spada u tu kategoriju te ima odgođeno dospijeće plaćanja - najavila je ministrica Opačić.
Niz upitnika
Uz spomenutu mjeru koja se prvenstveno odnosi na socijalne slučajeve, međutim, puno je veće zanimanje izazvala izjava ministričina pomoćnika Hrvoja Sadarića. On je, naime, među ostalim primijetio kako je “stvarnost takva da će energenti poskupjeti, prije svega struja i plin, što znači da će građani dobivati veće račune za grijanje. A oni koji manje zarađuju, trebali bi plaćati i jeftinije grijanje”.
Nije prvi put da se takvo što predlaže, međutim, mjera na površinu donosi niz upitnika: koji će se kriterij primijeniti ako znamo da u Hrvatskoj omjer prijavljenog dohotka (ili dobiti) nije i stvarni pokazatelj imovinskog statusa - od teme kao što je posjedovanje i iznajmljivanje nekretnina do primanja na crno.
Neki čak smatraju da je takva mjera diskriminatorna i zakonski upitna; drže da cijenu energenta, bilo da se on mjeri u kilovatsatu ili kubnom metru, jednako trebaju platiti svi, onoliko koliko su potrošili.
‘Princip solidarnosti’
Zaživi li, ta bi se mjera, pojašnjava Opačić, ponajprije odnosila na dio umirovljenika. Naime, Opačićkino Ministarstvo godinu dana surađuje s Institutom “Hrvoje Požar” koji je napravio procjene energetskog siromaštva.
Nakon određenih analiza ispostavilo se da puno ljudi, najviše umirovljenika, više ne može plaćati energente.
- Model postoji, a zasad mogu reći da bi mjera funkcionirala na principu fonda solidarnosti - kaže ministrica.
Baza podataka i kriteriji
Ministrica kaže da je svjesna da je za kvalitetno provođenje ove mjere ipak puno toga pod upitnikom.
- Prije svega, uvid u mirovine. Ulaskom u EU, konačno možemo saznati tko od naših državljana prima mirovine i izvan Hrvatske. Primjerice, desetak godina su radili u Hrvatskoj, za što danas, recimo, primaju mirovinu od 1500 kuna, a ostatak radnog vijeka proveli su u nekoj europskoj zemlji. Moći ćemo saznati kolika im je tamošnja mirovina. Napravit će se baza podataka i na taj način riješiti jedan od glavnih kriterija: koji će točno umirovljenik steći pravo korištenja ove socijalne mjere - pojašnjava Opačić. - Ideja će zaživjeti u bliskoj budućnosti, u ovoj sezoni grijanja ne - kaže.