BITKA ZA CENTAR

KRENULA INICIJATIVA ZA FORMIRANJE 'TREĆEG PUTA'! Most se polako osipa, Vrdoljak i Prgomet već u 'akciji': 'Ovakav Savez je nužan za političku stabilnost'

Dragan Matić/EPH

Plan o velikom okupljanju liberalnih stranaka još je na razini ideje i razmjene mišljenja

Prostor političkog centra postao je odjednom objekt žarkih želja hrvatske desnice i ljevice. HDZ i SDP najavili su svaki svoj juriš na osvajanje centra.

Istodobno, na inicijativu HNS-a, čije je kormilo upravo preuzeo Ivan Vrdoljak, razrađuje se novi pokušaj okupljanja manjih centrističkih stranaka u blok zasad nepoznate širine i imena. Zašto se gotovo istodobno s raznih strana spremaju svojevrsne ofenzivne operacije prema, u bipolariziranoj Hrvatskoj, dosad prilično pustom prostoru centra, negdje između HDZ-a i SDP-a?

Možda zato što je uspjeh Mosta na nedavnim parlamentarnim izborima pokazao da u tom političkom međuzemlju postoji značajan birački potencijal. Možda i zato što se Most počeo rapidno osipati, pa se mnogi sada pokušavaju ogrebati, tražeći svoju šansu u pecanju njihovih razočaranih birača, moguće i saborskih zastupnika. Usto, izborni su rezultati zorno pokazali da bez glasova s centra ni HDZ ni SDP ne mogu formirati vlast. Žestoka konfrontacija desnice i ljevice mobilizira stranačke vojske, ali istodobno ostavlja širok međuprostor onih koji se na tu ješku ne daju uloviti.

Pritisak izvana

Kakve su šanse tog najavljenog marša zdesna i slijeva prema centru? O stvarnim namjerama više govore djela nego riječi, kaže jedan od sugovornika Jutarnjeg lista koji je želio ostati anoniman. Svoju skepsu argumentira podsjećajući da je HDZ, koji bi sada navodno radio pomak od desnog radikalizma prema centru, prethodno pomeo ili gurnuo u stranu sve koji su takvu politiku zastupali. HDZ se odrekao Drage Prgometa i Martine Dalić, marginalizirao je Andreja Plenkovića, Davora Stiera i Damira Krstičevića, objašnjava. Karamarkov zaokret prema centru samo je deklaratoran i uvjetovan prije svega pritiskom izvana, rezolutno zaključuje svoju analizu.

Ni Zoran Milanović u tom pogledu nije uvjerljiviji. SDP nema HDZ-ovu političku rigidnost, zagovara liberalnu politiku, ali isto djeluje kao snažan motor ideoloških podjela, dok platforma centra, konstatira naš sugovornik, nije politika podjela, nego politika dijaloga i tolerancije.

Plan o velikom okupljanju liberalnih stranaka još je na razini ideje i razmjene mišljenja. Ivan Vrdoljak pustio ga je u javnost, najavljujući pokušaj stvaranja “jake građanske opcije” koja bi zamijenila “dosadašnje mahom neuspješne improvizacije s trećim putem”. Po njegovoj zamisli, taj bi ozbiljan blok centra činili njegov HNS, zatim HSS, IDS, HSLS, Prgometova stranka HRID i još neke srodne stranke i osobe. Za Jutarnji Vrdoljak otkriva da bi do ljeta razgovori ostali na neformalnoj razini. Na jesen se planira održavanje konferencije, možda i regionalne, na kojoj bi se zajednički pokušalo definirati politički sadržaj platforme građanskog centra u Hrvatskoj, njegovi ciljevi i mogućnosti. Zasad je jako zadovoljan reakcijama na svoju inicijativu. Odaziv je, kaže, nadmašio očekivanja, ali, odmah priznaje, “možda ne zato što smo mi nešto izuzetno dobri, nego zato što je sve oko nas jako loše”.

Osovina koalicije

Drago Prgomet, koji se spominje kao dio čvrste jezgre centrističkog bloka, tvrdi da je stvaranje takvog saveza nužno za političku stabilnost Hrvatske. “U društvu koje je duboko podijeljeno i jako radikalizirano, u kojem isključivost i netolerancija dominiraju političkim govorom, okupljanje oko vrijednosti građanskog centra, koje bih jednostavno nazvao borbom za normalnu demokratsku državu, više je nego potrebno”, kaže Prgomet. Osobno nije sklon tu inicijativu uspoređivati s Mostom. Most je, tvrdi, više bio protestna priča. Namjera je bila dobra, njeni akteri redom pošteni i čestiti ljudi, ali su im političke vrijednosti ostale nedefinirane i nisu odgovorili političkom trenutku.

IDS ima bogato iskustvo sudjelovanja u centrističkim koalicijama. Vrdoljakovoj ideji nisu zatvorili vrata, ali su oprezni. “Načelno, IDS je odgovorna stranka te ćemo, kao i uvijek dosad, inzistirati na programskoj koaliciji i konkretnim projektima”, objašnjava predsjednik Boris Miletić. Napominje također da IDS može surađivati sa svim konstruktivnim i vrijednosno bliskim strankama. Političko preslagivanje bez sadržaja uopće ih ne zanima. IDS-u i nikakvo približavanje desnici ne dolazi u obzir.

“Spremni smo razgovarati sa svim normalnim strankama koje žele nešto napraviti u ovom društvu, ali HSS će u idućem razdoblju imati jako puno posla sam sa sobom”, odgovara novoizabrani predsjednik Hrvatske seljačke stranke Krešo Beljak na pitanje čini li HSS s HNS-om zaista čvrstu osovinu buduće centrističke koalicije. Velika okupacija unutarnjim problemima tiče se nekoliko elemenata.

HSS je specifična stranka, napominje Beljak, kojom nije lako kormilariti jer ima jaku i desnu, čak klerikalnu, i lijevu frakciju. Trenutno je član HDZ-ove koalicije i ostat će lojalan partner, ali novo je rukovodstvo svojim prvim odlukama otvorilo mogućnost da stranačke organizacije na terenu preuzmu punu autonomiju u odlučivanju o mogućim savezima za iduće lokalne izbore.

Reakcija HSLS-a

Premda se i sam svojedobno bavio idejom o približavanju ili čak ujedinjenju liberalnih stranaka, šef HSLS-a Darinko Kosor na Vrdoljakovu je inicijativu reagirao sa zadrškom, nevoljko. Vjerojatno mu nije dobro palo da se HNS smatra stožernom strankom projekta okupljanja građanskog liberalnog centra, pa je postavio nekoliko uvjeta za suradnju. Spreman je na suradnju kad s čela stranke ode Vesna Pusić, što se upravo dogodilo, i kad, kako je rekao, HNS postane liberalna, a ne kao dosad lijeva stranka. HNS-u se takva uvjetovanja nisu svidjela. U offu će primijetiti da HSLS nema argumenata da bi druge stranke, potencijalne saveznike na centru, gledao svisoka.

Izdvajamo