Krenulo je ludilo pred kraj školske godine, a s njim i nevjerojatan pritisak na učenike. Protekli svibanj bio je prilično opušten. U školski kalendar u splitskim školama primjerice upali su neradni blagdan sv. Duje, pa Praznik rada, pa ekskurzije i jednodnevni školski izleti, a neke škole neradno su obilježile i dan svojih škola, piše Slobodna Dalmacija.
Kad se sve zbroji puno je bilo praznog hoda koji se ovih dana nadoknađuje svakodnevnim testovima, zadaćama, blicevima i ispitivanjima.
- Jedva čekam da završi nastava! Nastavnike je, očito, opet iznenadio kraj školske godine. Kćerka mi se žali ujutro, prije odlaska u školu, da joj se povraća od pritiska- govori nam majka djevojčice iz šestog razreda.
Slične priče ovih dana slušamo od brojnih roditelja, a stresa više nisu oslobođeni ni učenici nižih razreda osnovnih škola.
- Nema dana kada mi dijete nema neki kontrolni i ispitivanje. Kao da se nije znalo kada škola završava, pa su svi navalili u ova dva tjedna s gomilanjem ocjena. Mislim da je organizacija nastave jako loša jer se moglo sve riješiti na vrijeme i bez tolikog stresa koji najviše osjete učenici. U želji za što boljim prosjekom uče danonoćno - komentira majka jednog sedmaša.
Što se tiče osnovaca, u najvećem su stresu osmaši, jer im predstoji upis u srednje škole, a tu se traže isključivo ocjene. Ako nemaš dovoljan broj bodova, ne možeš "upasti" u najpoželjnije škole...
Biti među najboljima
U zadovoljavanju sveopćeg imperativa da se bude među najboljima ide se toliko daleko da jedan dio učenika završnih razreda osnovnih škola ozbiljno razmišlja o prebacivanju u neku drugu osnovnu školu. Razlog su naravno, ocjene jer kako upisati željenu srednju školu kada su pragovi sve viši, a posljednjih godina vlada prava 'poplava' odlikaša.
- Sina osmaša prebacila sam iz jedne u drugu školu na početku školske godine jer smo zaključili kako zbog visoko postavljenih kriterija ocjenjivanja u njegovoj staroj školi, ne može izaći na kraj s nekim predmetima poput kemije, biologije, hrvatskog jezika i matematike. Inače je odlikaš, al i on se boji da neće uspjeti upisati srednju koju želi jer tamo primaju sve one s 5.0. Svi u obitelji smo se složili i sad on svakodnevno putuje na drugi kraj grada, malo ga mi vozimo... Nije baš zgodno, al želimo za njega da ide putem koji želi, a danas je konkurencija među odlikašima zaista velika - čujemo od jednog roditelja splitskog osmaša koji nas uvjerava kako ima više takvih primjera.
Neke škole u Splitu slove kao strože, pa je premještaj u drugu školsku sredinu nekima jedino rješenje, piše Slobodna Dalmacija.
Dijete se u pravilu upisuje u najbližu osnovnu školu, ali se, uz odobrenje ravnatelja, može upisati u drugu školu. Nekada su učenici mijenjali škole zbog lošeg vladanja, pedagoških mjera ili pak zbog promjene adrese, a danas izgleda, zbog boljeg prosjeka. Zbog velikog pritiska roditelja, neki razrednici već godinama ukidaju primanja na kraju školske godine.
Ne spuštaju kriterije
- Istina je da neke škole ne spuštaju kriterije kod ocjenjivanja jer se smatra da iza petice zaista treba stajati znanje i trud učenika. Mi pratimo našu djecu i nakon odlaska u srednje škole i mogu kazati da su ocjene u osnovnoj školi realne jer učenici koji su učili i bili marljivi i dalje pokazuju isto. Moguće je da se roditelji vode neformalnim pričama kako su neke škole blaže od drugih i da poguravaju učenike popuštajući im u ocjenjivanju, no to je već pravo pedagoško pitanje.
Isto tako, pitanje je kako će premještaj u drugu školu zbog boljeg prosjeka, uz blagoslov roditelja, utjecati na djetetovu sliku o uspjehu, ulaganju i trudu u raznim životnim situacijama. Svakako, držim da nama hitno treba mala matura ili neki sličan način provjere znanja na putu prema srednjoj školi. Konačno, zašto bi svi baš morali upisati gimnazije?! Pa ima i drugih sjajnih škola, pogotovo strukovnih nakon kojih se dijete može odlučiti i za nastavak školovanja na fakultetu - smatra Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš.
Njezino razmišljanje o maloj maturi dijele mnoge kolege. Misle da bi se tako uvelo reda u sustav, osmogodišnje školovanje bi bilo objektivnije vrednovano, dobilo bi se objektivnije mjerilo učeničkog znanja i usvojenih kompetencija. Također, bilo bi dobro kada bi osnovne škole imale povratne informacije o svojim bivšim učenicima kako bi se mogla raditi analiza i mijenjati stvari.
Ministarstvo: U reformi stavljamo naglasak na vrednovanje prema ishodima učenja
Od naredne školske godine uvodi se Škola za život u sve hrvatske osnovne i srednje škole, pa smo pitali Ministarstvo znanosti i obrazovanja hoće li se mijenjati kriterij ocjenjivanja.
- U sklopu kurikularne reforme mijenja se i način praćenja i ocjenjivanja koji će poboljšati ocjenjivanje rada učenika. U reformi stavljamo naglasak na vrednovanje prema ishodima učenja, gdje unaprijed kažemo koje ishode očekujemo od učenika i onda se provode metode vrednovanja tako da se procjenjuje je li učenik postigao planirane ishode.
Ali ti ishodi nisu samo na razini činjenica, nego uzimaju u obzir je li učenik u stanju analizirati problem, primijeniti različite postupke i metode, primjerice temeljem onoga što je učio u matematici i fizici, utvrditi stvarnu udaljenost mjerenjem na zemljopisnoj karti i slično - odgovaraju nam iz na upit iz resornog ministarstva.
Kako će se to pokazati u praksi, vidjet ćemo. U svakom slučaju potrebno je težiti tome da učenici uče zbog znanja, a ne zbog ocjena. Mi bismo dodali - da uče tijekom cijele godine i da kraj nastavne godine dočekaju bez ovoliko stresa.