Rad za potrebite me oplemenjuje, doživljavam jednu novu dimenziju, rekao je bivši ministar Petar Čobanković, najpoznatiji osuđenik u Hrvatskoj, koji je zatvorsku kaznu od godinu dana, koliko je dobio nakon priznanja krivnje u aferi Planinska, zamijenio radom za opće dobro - guljenjem krumpira i tikvica u osječkoj pučkoj kuhinji. U toj je aferi državni proračun oštećen za 26 milijuna kuna.
Međutim, Čobanković je, prema intenciji instituta rada za opće dobro, svoju kaznu trebao odraditi u zatvoru, a ne u pučkoj kuhinji. Nikada nije bilo zamišljeno da osuđenici za korupciju grijehe okajaju čišćenjem i kuhanjem, no zakon to nije izričito odredio, a suci bez ograde izriču takvu alternativu zatvoru.
Zatvori i dalje prepuni
Trenutno oko 2000 počinitelja kaznu odrađuje u nekoj od 750 ustanova koje su potpisale ugovor s Ministarstvom pravosuđa - staračkim domovima, pučkim kuhinjama, dječjim domovima, vatrogasnim društvima, ustanovama za održavanje parkova i šuma, tržnicama...
Izricanje rada za opće dobro značajno je rasteretilo državni proračun, jer jedan dan po zatvoreniku košta 300 kuna, a dovelo je i do bitnog pada broja zatvorenika u kaznionicama: broj zatvorenika smanjio se u posljednje tri godine gotovo za petinu. U prosincu 2011. u 21 hrvatskom zatvoru kaznu je izdržavalo 5165 kažnjenika, a u travnju ove godine njih 4305. Zatvori su i dalje prenapučeni, jer su predviđeni za najviše 3900 zatvorenika, no prije tri godine situacija je bila kritična: gotovo 5200 zatvorenika živjelo je u prostoru za 3351 zatvorenika.
Rad za opće dobro u potpunosti je zaživio tek lani, kad su na snagu stupili novi Kazneni zakon, Zakon o probaciji i izmjene Prekršajnog zakona. Tek je prošle godine institut zamjene zatvorske kazne radom za opće dobro, koji je kao mogućnost propisan još 1997. godine, u potpunosti zaživio. Novim zakonima propisano je da se počiniteljima djela za koja je propisana kazna do jedne godine zatvora može izreći rad za opće dobro, kao i prekršiteljima koji su kažnjeni kaznom većom od 2000 kuna, a koja se ni prisilno nije uspjela naplatiti. Jedan dan zatvora ili po 300 kuna zamjenjuje se s dva sata rada za opće dobro.
Osnovani su probacijski uredi diljem zemlje, kojima se osuđenik javlja i koji mu organiziraju rad u lokalnoj zajednici. Cilj je ponajprije dobrobit lokalne zajedcnice: rad za opće dobro ne može se odrađivati u privatnim tvrtkama ili tvrtkama kojima je cilj ostvarivanje dobiti.
Stižu novi propisi
Međutim, stručnjaci, pa i sam ministar pravosuđa Orsat Miljenić, ostali su iznenađeni shvativši da se na guljenje krumpira šalju i osuđeni za korupciju. Stoga je ministar još prije nekoliko mjeseci najavio zakonske izmjene, kojima bi se propisao katalog djela za koja se kazna zatvora može zamijeniti radom za opće dobro - djela korupcije ne bi bila u njemu. No, do danas takve izmjene nisu donesene, pa krumpire gule, uz Čobankovića, i umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs, bivši dirketor Hrvatskih voda Jadranko Husarić, Krešimir Hledi i Vedran Vilović iz afere Piramida...
Probacijski su uredi lani okončali čak 3276 predmeta, 15 puta više nego tijekom 2011. godine. Dvije trećine odnosilo se upravo na rad za opće dobro. U prva četiri mjeseca 2014. riješili su ih već 995, a trenutno rade na još 2919 predmeta: njih 1994 odnosi se na općekorisni rad, a većina ostatka na zahtjeve za uvjetni otpust kažnjenika.