ISTRAGA RATNIH ZLOČINA

KRONOLOGIJA SLUČAJA MRKONJIĆ GRAD Što se doista dogodilo 1995. i 1996., tko je sudjelovao u borbama, čija su imena završila u kaznenim prijavama...

Trogir, 091013.
Danas je Pozorcu u opcini Marina pored Trogira, rodnom mjestu hrvatskog branitelja Andrije Matijasa Pauka, obiljezena 18. godisnjca njegove smrti. Na svecanoj komemoraciji bili su prisutni brojni mjestani medju kojima su se nasli i dva ratna generala Damir Krsticevic te Ante Gotovina.
Na fotografiji: Ante Gotovine i Damir Krsticevic.
Foto: Paun Paunovic / CROPIX
Paun Paunovic / CROPIX / CROPIX

Koje točno časnike Hrvatske vojske i policije traži Tužiteljstvo BiH vezano uz sumnje na ratne zločine na teritoriju BiH, od hrvatskih je nadležnih institucija ovih dana nemoguće doznati službenim kanalima. DORH i MUP ne odgovaraju na pitanje jesu li dobili zahtjeve za izručenje časnika HV-a i HVO-a koji imaju hrvatsko državljanstvo, te ako jesu - kojih.

Nedavna uhićenja u Orašju, međutim, tek su manji krak istraga koje Tužiteljstvo za ratne zločine u Sarajevu vodi protiv časnika i pripadnika HV-a. Veći dio istraga odnosi se na dvije operacije koje je HV, združena sa snagama HVO-a i Armijom BiH, vodila tijekom rujna i listopada 1995. na području zapadne Bosne. Nakon operacije Oluja, dio postrojbi HV-a i specijalne policije angažiran je u zapadnoj Bosni. U akciji Maestral vođenoj od 8. do 15. rujna zajedno sa snagama HVO-a i Armije BiH potisnule su vojsku tadašnje RSK s područja Šipova, Jajca i Drvara. U akciji nazvanoj Južni potez od 8. do 12. listopada 1995. snage HV-a, HVO-a i Armije BiH opkolile su i uništile srpske snage na područja Mrkonjić Grada i došle nadomak Banju Luke.

Jedinice HV-a, HVO-a i Armije BiH kontrolirale su Mrkonjić Grad i sela oko njega od 10. listopada 1995. do 5. veljače 1996., nakon čega su se morale povući jer je područje Mrkonjić Grada Daytonskim sporazumom pripalo Republici Srpskoj. Vlasti RS-a odmah su prionule iskapanju masovnih grobnica na području Mrkonjić Grada, a MUP RS-a već je 1996. podigao kaznenu prijavu protiv 21 osobe. U toj su kaznenoj prijavi, međutim, uz vojne časnike HV-a, HVO-a i Armije BiH, kako neslužbeno doznajemo, imena Franje Tuđmana i Gojka Šuška te i predsjednika BiH Alije Izetbegovića. Od hrvatskih časnika u prijavi MUP-a RS-a su imena Ante Gotovine, Damira Krstičevića, ali i generala HVO-a, saborskoga zastupnika Željka Glasnovića te časnika Armije BiH Rasima Delića i Mehmeta Alagića.

Tužiteljstvo RS-a je predmet Mrkonjić Grad 2002. poslalo u Haag, a Haaško ga je tužiteljstvo 2006. prepustilo Tužiteljstvu za ratne zločine BiH u Sarajevu. Iste 2006. MUP RS-a uputio je Tužiteljstvu u Sarajevu dopunu kaznene prijave za ratne zločine na području Mrkonjić Grada. Neslužbeni izvori iz RS-a tvrde da su u dopunskoj kaznenoj prijavi imena generala HV-a Ivana Koradea, Miljenka Filipovića, Rahima Ademija i Ljube Ćesića Rojsa.

U Republičkom centru za istraživanje ratnih zločina u Banjoj Luci ne žele govoriti o imenima koja MUP RS-a tereti. Direktor toga centra Milorad Kojić za Jutarnji je list izjavio da su vlasti RS-a već u proljeće 1996., obavile iskapanja masovnih grobnica u Mrkonjić Gradu i okolici. Ukupno je, tvrdi, ekshumirano 357 tijela, a njihova obrada obavljena je pod nadzorom patologa Zorana Stankovića. Ustanovljeno je, tvrdi dalje Kojić, da je među 357 ekshumiranih 137 civila, dok su ostali pripadnici vojske RS-a i policije. Kojiću nije poznato što je Tužiteljstvo BiH do danas napravilo s kaznenom prijavom MUP RS-a.

Međutim, to da je hrvatski državni vrh još prije pet godina dobio detaljne informacije o imenima časnika HV-a i HVO-a i policijskih dužnosnika RH za koje se zanima Tužiteljstvo za ratne zločine u Sarajevu, govori i tekst koji je tjednik Nacional objavio u svibnju 2015. U tekstu se navodi da je u studenom 2011. VSOA u posebnom izvješću tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića, premijerku Jadranku Kosor, ministre Tomislava Karamarka i Davora Božinovića upoznala s popisom od 27 časnika HV-a i HVO-a koje Tužiteljstvo za ratne zločine u Sarajevu povezuje s ratnim zločinima na području BiH. Na tome popisu su bila imena generala Ante Gotovine, Damira Krstičevića i ostalih. Je li itko demantirao taj tekst, upitali smo jučer urednika Nacionala Berislava Jelinića. “Ne, nitko. Nekoliko tjedana poslije njegove objave, Vlada Zorana Milanovića donijela je zaključak o zatvaranju hrvatskih arhiva za bosanske istražitelje”, rekao nam je Jelinić.

Milanovićeva je Vlada na sjednici 3. lipnja 2015. donijela dokument sa 7 točaka, a njime je Vlada zadužila Ministarstvo pravosuđa da odbije postupati po zamolbama pravosudnih tijela BiH. Hrvatska je od toga trenutka, kako je to ovih dana posvjedočio i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra, Ante Nazor, zatvorila svoje arhive za istražitelje BiH.

Izdvajamo