Svaki 28. hrvatski građanin, odnosno tri i pol posto ukupnog stanovništva, bilo je od kraja veljače do danas pod nekom mjerom nadzora, odnosno samoizolacije. Prema jučerašnjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, takvu mjeru do sada je prošlo čak 141.440 osoba. Istovremeno, bolest je potvrđena kod tek 2101 osobe.
U ukupan broj osoba koje su prošle samoizolaciju uračunate su sve samoizolacije propisane od sanitarne inspekcije, HZJZ-a i Ministarstva unutarnjih poslova. Konkretno, Državni inspektorat izdao je 8359 naloga za samoizolaciju, Ministarstvo unutarnjih poslova njih 188.492, HZJZ 121.151, a Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” 1069 naloga. Iz HZJZ-a pojašnjavaju da je ukupan broj nadzora iz ovih raščlanjenih podataka veći od broja osoba koje su imale neki oblik samoizolacije/nadzora zbog toga što su jednoj osobi nadzor mogla propisati dva ili više izvora.
- Riječ je, dakle, o svim osobama koje su bile u samoizolaciji neovisno o broju dana koji im je propisan i to od vremena kad u Hrvatskoj još nije bilo potvrđenih slučajeva pozitivnih na Covida-19. U početku su to bile osobe koje su se vraćale iz inozemstva, iz ugroženih područja poput Kine, odnosno Wuhana, zatim iz Italije i drugih tada pogođenih područja - kaže Tomislav Benjak, specijalist javnog zdravstva iz HZJZ-a.
Ta brojka rapidno se povećavala s brojem oboljelih jer je bilo slučajeva kada bi na jednu oboljelu osobu bilo propisano i po sto samoizolacija, ovisno o tome gdje se kretala. Naravno, dodaje, u to su uključeni i prijevoznici koji su imali obvezu samoizolacije u vrijeme kada bi bili u Hrvatskoj do sljedeće ture vožnje, primjerice, u Italiju.
Šifra D.0.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Lucijan Vukelić rekao je da su na dan 4. svibnja imali 15.259 bolovanja otvorenih pod šifrom D.0.
- Ta je šifra rezervirana za samoizolacije vezane isključivo uz novi koronavirus.Ogromna je razlika između broja samoizolacija i broja otvorenih bolovanja. No, to je logično. Ljudi koji su u samoizolaciji nisu bolesni, odnosno dio njih je tijekom samoizolacije radio od kuće, dio su umirovljenici, a dio djeca - pojašnjava Vukelić.
Nadalje, dio njih možda je u dogovoru s liječnicima obiteljske medicine otvarao bolovanje na neku drugu šifru, odnosno dijagnozu jer je naknada za bolovanje zbog samoizolacije, koju od prvog dana plaća HZZO, vrlo niska - 2128 kuna za 14 dana. No broj takvih je teško utvrditi.
- Sve osobe koje obole u samoizolaciji, dobiju simptome i potvrdi im se bolest, odlaze na bolovanje na temelju konkretne bolesti i tu se primjenjuju pravila kao kod bilo koje druge bolesti, odnosno plaćanje naknade ide na teret poslodavca - govori Vukelić. HZZO je do sada platio više od 32 milijuna kuna za 15.259 osoba koje su preko HZZO-a otvorile bolovanje pod šifrom samoizolacije.
- Na naš proračun, ovo nije neka velika cifra. No, ono što se mora uzeti u obzir je da HZZO pokriva i troškove testiranja. Cijena testa je oko sto eura. Naravno, treba uzeti u obzir da su se neki ljudi testirali pet ili šest puta, ovisno o tome jesu li dobili dva uzastopna negativna testa. Na kraju krajeva, znamo da je mnogo osoba s prolongiranom bolešću - navodi Vukelić.
39.040 testiranih
Ako to preračunamo u brojke, dolazimo do zaključka da je do sada na novi koronavirus testirano 39.040 osoba, što bi, da su samo jednom testirane, bilo 3,904.000 eura, odnosno gotovo 30 milijuna kuna.
No, ono što će biti dodatan izdatak, a tiče se novog/starog načina funkcioniranja bolnica, odnosno popuštanja mjera i vraćanja u normalu, što znači produljenje radnog vremena, rad vikendom, veći broj prekovremenih sati, kontinuiranu nabavu zaštitne odjeće te testiranje zdravstvenog osoblja prema indikacijama i pacijenata prema mogućnostima kapaciteta laboratorija.
- Godišnje u hrvatskim bolnicama leži 700.000 pacijenata. Kada bi svi bili testirani samo jednom, to bi značilo 70 milijuna eura, odnosno 525 milijuna kuna - kaže Vukelić.
No, realnija su dva testa, što bi značilo više od milijardu kuna kada bi se svi testirali, a u to nisu uključeni medicinsko osoblje i obični građani koji ne idu na elektivne zahvate i druge hospitalizacije. Treba naglasiti i da je ukupni proračun 27 milijardi kuna, a HZZO se u ovim uvjetima ne puni onako kako je to bilo prije pojave koronavirusa.
Zanimljiv je i podatak da je ukupni broj bolovanja u prvom kvartalu 2020. čak malo manji nego proteklih godina. - To je također logično jer ljudi rade od doma, pa nisu imali potrebe otvarati bolovanja za prehlade i druge sezonske bolesti.
Poslodavci i zaposleni zasigurno su donijeli neke odluke koje svima idu u korist. Iako imaju zdravstvenih teškoća, a nisu teže bolesni, mogli su raditi od kuće - kaže Vukelić. Primjerice, netko s crijevnom virozom ne bi mogao ići raditi na posao, no kada je kod kuće, ipak može odraditi radni dan.