Europska unija i NATO se međusobno ne isključuju, oni su komplementarni i Hrvatska ni u kojem slučaju ne sumnja u relevantnost Sjevernoatlantskog saveza, izjavio je u utorak hrvatski ministar obrane Damir Krstičević.
"NATO i EU moraju surađivati, jedno ne isključuje drugo, pri čemu uvijek moramo voditi računa o komplementarnosti. NATO i Hrvatska vojska temelj su sigurnosti. NATO je najveći, najsnažniji vojnopolitički savez i mi ni u kojem slučaju ne sumnjamo u relevantnost NATO-a", rekao je Krstičević u Bruxellesu, odgovarajaći na pitanje novinara o izjavi francuskog predsjednika Emmaneula Macrona, koji je rekao da je NATO doživio "moždanu smrt".
Krstičević je sudjelovao na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a u formatu ministara obrane, što je posljednji sastanak ministara obrane prije hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.
"Hrvatsko predsjedanje je ogromna odgovornost i snažna prigoda za predstavljanje naše prekrasne zemlje. Mi smo u potpunosti spremni za predsjedanje", istaknuo je ministar Krstičević, te pobrojao teme koje Hrvatska posebno želi naglasiti u domeni obrane.
"To su nastavak i osiguranje koherentnosti pokrenutih obrambenih inicijativa (PESCO, CARD, Europski obrambeni fond i Vojna pokretljivost), s naglaskom na izgradnju sposobnosti i jačanje suradnje Europske unije i NATO-a i transatlantske veze, jačanje industrijske dimenzije obrane i jačanje napora EU-a na prostoru jugoistoka Europe u području sigurnosti i obrane", rekao je Krstičević.
Krstičević potpisao sporazum o PESCO projektu zajedno s još tri članice EU-a
Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević, koji sudjeluju na sastanku ministara obrane EU-a u Bruxellesu, potpisao je u utorak sporazum o projektu kemijskog, biološkog i radiološkog nadzora (CBRN), zajedno s kolegama iz Austrije, Mađarske i Slovenije te s Europskom obrambenom agencijom.
Riječ je o jednom od šest projekata u kojima Hrvatska sudjeluje u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO).
"Mislim da je ovo dobra prilika za hrvatsku obrambenu industriju. Sada se projekt diže na operativnu razinu i već u prosincu imat ćemo susret sa svim predstavnicima industrije", rekao je Krstičević.
Projekt financiraju sve države sudionice, a najveći dio Austrija s oko dva milijuna eura, dok Hrvatska sudjeluje s 380 tisuća eura. Dio sredstava očekuje se od Europskog obrambenog fonda, rekao je Krstičević.
Ideja toga projekta je razvoj senzorske mreže koja se sastoji od bespilotnih letjelica i kopnenih vozila bez vozača pomoću kojih će se prikupljati podaci i stvarati situacijska slika u slučaju nuklearnih, bioloških i kemijskih prijetnji.
Za sada se od hrvatskih tvrtki za sudjelovanje u tom projektu prijavio DOK-ING, a mogu se uključiti i druge.
Ministri obrane usvojili su i ažurirani popis od 13 novih projekata koje treba provesti u okviru PESCO-a, čime se broj projekata koji se trenutačno provode povećao na 47.
Pet novih projekata usmjereno je na osposobljavanje u područjima kao što su kibernetika, ronjenje, taktika, medicina te kemijska, biološka, radiološka i nuklearna obrana.
Cilj ostalih projekata je jačanje aktivnosti EU-a koje se temelje na suradnji, kao i na razvoj kapaciteta u područjima mora, zraka i svemira.
Vijeće je u prosincu 2017. donijelo odluku o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) koja državama članicama EU-a omogućuje tješnju suradnju u području sigurnosti i obrane.
Tim se trajnim okvirom za suradnju u obrani državama članicama koje su za to voljne i spremne omogućuje zajedničko razvijanje obrambenih sposobnosti, ulaganje u zajedničke projekte i jačanje operativne spremnosti i doprinosa vlastitih oružanih snaga.
U ožujku 2018. usvojen je prvi paket od 17 projekata, a u studenom iste godine još 17 projekata. Hrvatska sudjeluje u ukupno šest projekata.
U PESCO-u sudjeluje sljedećih 25 država članica: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska. (H)