U Hrvatskoj liječničkoj komori počeo je upravni nadzor Ministarstva zdravstva kako bi se utvrdilo je li ta strukovna liječnička organizacija prekoračila svoje javne ovlasti uplitanjem u rad bolničkih ravnatelja.
Naime, nakon što je predsjednik HLK prijavio već gotovo dvadesetak ravnatelja liječnika Sudu časti, HLK nedavno su došle i dvije kaznene prijave zbog njihove navodne “zloporabe prava i ovlasti” jer nisu željeli potpisati anekse ugovora specijalista i specijalizanata po kojima oni više ne bi imali nikakvih obveza prema bolnicama koje su ih poslale na specijalizaciju. Ministar Milan Kujundžić očekuje da će upravni nadzor završiti u idućih pet do deset dana.
Kaznene prijave
Valja podsjetiti da je u lipnju Ministarstvo zdravstva prihvatilo pravilnik o specijalizacijama koji je izazvao pravu pomutnju među ravnateljima, poglavito manjih bolnica jer bi njegova primjena, pokazalo se, potpuno devastirala i tako kadrovima deficitarne bolničke ustanove. Zbog toga većina ravnatelja nije željela potpisati anekse ugovora, ali su zato bili izloženi progonu HLK čiji je predsjednik najprije pozvao liječnike da tuže ravnatelje Komori, što je rezultiralo prijavama Časnom sudu koji ih u konačnici može kazniti i oduzimanjem licence za liječnički rad, a potom i na podizanje kaznenih prijava za zloporabu položaja i ovlasti koje su već stigle na adrese dvoje ravnatelja. Dakako, ravnatelji liječnici ogorčeni su situacijom u kojoj bi mogli ostati bez posla samo zato što ih je vlasnik ustanove imenovao na tu funkciju koja zapravo nema veze s njihovim liječničkim radom.
Nedavni sastanak Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) i većeg dijela ravnatelja s ministrom Kujundžićem pokazao je brojne nelogičnosti nesretnog pravilnika o specijalizacijama o čijoj je izmjeni nedavno završena i javna rasprava. Više od stotinjak primjedbi pokazalo je da promjena nužna jer ona ranija iz lipnja sadržava i protuustavne odredbe, primjerice retroaktivnost primjene.
Plaćanje odštete
“Vrlo brzo potpisat ću nove izmjene pravilnika po kojima više nema retroaktivnog djelovanja. Također će se ubuduće za svaki neodrađeni mjesec u bolnici koja je plaćala specijalizaciju morati vratiti oko 3500 kuna, odnosno najviše do 250.000 kuna. Taj iznos ili će platiti specijalist ili zdravstvena ustanova u koju odlazi liječnik nakon završene specijalizacije”, objašnjava ministar Kujundžić. Dodaje kako će svaku promjenu zdravstvene ustanove za svakog specijalista morati odobriti ministar zdravstva koji mora voditi brigu o ukupnosti funkcioniranja zdravstvene skrbi na cijelom državnom teritoriju.
Premda ravnatelji nisu do kraja zadovoljni ovim izmjenama pravilnika jer ulaganja bolnica u edukaciju specijalista su i do četiri puta veća od odštete koja će se ubuduće plaćati, ipak je to pomak u odnosnu na ono što je učinjeno u lipnju. Prema nekim informacijama, vjerojatno će se uskoro razmatrati povećanje odštete za specijaliste koji odlaze na rad u inozemstvo prije isteka roka vraćanja uloženog kroz rad u hrvatskim bolnicama.