ZAGREB - Ministar financija Boris Lalovac rekao je na današnjoj sjednici Vlade kako nije prirodno da dobit Hrvatske narodne banke (HNB) i poslovnih banaka bude praktički izjednačena, a HNB-u je poručio da je mogao biti malo izdašnija u uplati dijela svoje dobiti u državni proračun.
Govoreći o godišnjem izvješću HNB-a za 2013. godinu, na koje je Vlada danas dala pozitivno mišljenje, Lalovac je spomenuo kako je dobit banaka prošle u odnosu na 2012. godinu pala za 70 posto, na jednu milijardu kuna, dok je istodobno HNB ostvario rast dobiti od 54 posto, na 735 milijuna kuna.
GUVERNER HNB-A PRED SABOROM 'Možemo konja dovesti do vode, ali ne možemo ga natjerati da pije'
Pad dobiti komercijalnih banaka, po njegovim je riječima, prvenstveno rezultat povećanja troškova ispravaka vrijednosti odnosno rezervacija koje je HNB tražio od banaka.
Lalovac upozorava da je pad dobiti banaka uzrokovao smanjene uplate po tom osnovu u državni proračun.
Priznajući HNB-ov doprinos proračunu od 432 milijuna kuna, on je poručio Hrvatskoj narodnoj banci da je, ako je već skresala dobit na prihodovnoj strani od poslovnih banaka, mogla biti malo izdašnija što se tiče uplate u proračun.
U izvješću o radu HNB-a za 2013. godinu ističe se da je HNB u 2013. godini nastavio provoditi politiku stabilnog nominalnog tečaja kune prema euru.
Neto dobit HNB-a u 2013. ostvarena je u iznosu od 735,5 milijuna kuna, što je za 54,6 posto više nego u 2012. godini kada je iznosila 475 milijuna kuna. U opće pričuve Hrvatske narodne banke raspoređeno je 303 milijuna kuna, a u državni proračun 432 milijuna kuna.
Dalić: Gradimo li mi tržišnu ekonomiju ili nastavljamo sa socijalizmom?
HDZ-ova saborska zastupnica Martina Dalić danas je, kao jedan od mogućih razloga izostanka reformi, detektirala to što Hrvatska još nije razrješila temeljno ideološko pitanje – gradi li tržišnu ekonomiju ili nastavlja sa socijalizmom.
S obzirom da pred sobom imamo viskokvalitetno izvješće, možda je ovo prilika da raspravimo zašto u Hrvatskoj teško prolaze reforme, rekla je Dalić u raspravi o izvješću Hrvatske narodne banke (HNB) za 2013.
Upozorila je da se u Hrvatskoj godinama govori o reformama, ali svaki put kad se neka reforma započne dolazi do "potpune blokade i razdvajanja društva".
Kad je riječ o HNB-u, Dalić kaže da središnja banka može gospodarskom oporavku pridonositi samo odgovornom monetarnom politikom koja jamči makroekonomsku stabilnost i kvalitetan nadzor nad poslovanjem hrvatskog bankarskog sustava. Iz izvješća se, kaže, zaključuje da je HNB lani vodila svoju politiku upravo na taj način.
Je li HNB država u državi, pita Krešimir Bubalo (HDSSB) spočitavajući HNB-u da nije sudjelovala u kreiranju nacionalne politike koja bi pokrenula gospodarstvo.
Smatra da u izvješću nedostaje informacija o radu osiguravajućih društava, a upitao je tko upravlja mirovinskim fondovima, jesu li oni usmjeravani ka poboljšavanju gospodarstva ili "služe za čišćenje bankarskih bilanci".
Upozorava na prezaduženost stanovništva, blokade i ovrhe, "u kojima svakodnevno gledamo kako naše sugrađane policija vuče po podu iz kuća u kojima su živjeli, iako sami nisu krivi za to što su zbog promašene Vladine politike ostali bez posla".
Bubalo upozorava da se država lani zadužila za iznos koji je veći od ukupnog iznosa novca u opticaju u Hrvatskoj.
Laburist Mladen Novak HNB-u predbacuje da je šutke promatrao agoniju građana koji su uzimali kredite u "švicarcima". Po nekim podacima, oko 30 milijardi kuna kredita vezano je uz švicarski franak, no "vijeće mudraca HNB-a" držalo se po strani, rekao je Novak.
Laburist je aktualizirao i medijske tvrdnje da guverner HNB-a ima neto plaću od 34.000 kuna te je plaćeniji od predsjednika države i Vlade, te da je uz plaćeni trošak od pola milijuna kuna izbivao lani preko 120 dana i putovao svijetom.
HNS-ova Nada Turina Đurić problematizira podatke koji govore o silaznim trendovima ukupnog gospodarstva, a istodobno o stabilnosti bankarskog i financijskom sektora, radi čega se stječe dojam da je taj sustav "otok u moru problema".
HNB nije ili ne bi smjela biti otok, a još manje neko elitno društvo, trebala bi biti dio ukupnog sustava institucija, prije svih Vlade, kaže Đurić i poručuje da bi sinergija Vladine gospodarske politike i financijske politike HNB-a morala bi biti na visokoj razini.
Izvješće HNB-a podržat će SDP čija Nadica Jelaš ističe da su, zahvaljujući monetarnoj politici koju je u pet godina krize vodila HNB, ojačane rezerve koje su snažan osigurač protiv nekontroliranog klizanja tečaja kune, obnove inflacije i daljnjeg pada poljuljanog kreditnog rejtinga.
Duje Marasović (HDZ) ne dijeli to mišljenje, on kaže da je stabilnost kune održana na teret građana, padom zaposlenosti i standarda, te povećanjem poreza i recesijom.
Vujčić: Radimo ono što možemo prema zakonu koji ste vi donijeli
Guverner HNB-a Boris Vujčić nije danas želio odgovoriti na kritike ministra financija Borisa Lalovca kako "nije normalno da HNB ima veću dobit u 2013. godini od drugih banaka, a da proračun od toga nema nikakve koristi".
"Ništa ne znam o tome. Moram vidjeti što je rečeno pa ako što budemo imali reći, reći ćemo", kazao je Vujčić novinarima u Saboru, gdje je podnio izvješće HNB-a za 2013.
U završnom obraćanju zastupnicima, Vujčić je odbio kritike na sanaciju i prodaju banaka u drugoj polovici 90-ih, ocijenivši da je ona bila nužna kako bi se sačuvali depoziti građana i tvrtki.
"Mislim da je pitanje trebamo li imati državne ili privatne banke davno razriješeno. Godinama smo tvrdili da smo pogriješili, no pogledajte što se dogodilo s državnim bankama u Sloveniji i s jedinom značajnom državnom bankom u Hrvatskoj, koju smo morali dva puta dokapitalizirati, a morat ćemo i treći put", rekao je Vujčić.
Odbio je kritike da HNB nedovoljno čini na pokretanju gospodarstva, ističući da HNB ima jedino one instrumente koje mu je dao zakon koji je donio Sabor.
"Kažete da smo tehnokrati, jesmo, što bismo drugo bili. Mi nismo izabrani od naroda, imamo mandat samo za ono što ste nam vi dali u zadaću", kazao je.
Kao nezakonitu je odbacio i ideju da HNB otkupi javni dug i s državom ispregovara period poštede. "mi ne možemo financirati javni deficit, jer je takva odredba u zakonu koji ste vi donijeli, a donijeli ste ga zato što je povijest pokazala da je takvo rješenje loše", tumači guverner.
Ponovio je da porez na štednju, ako bude u okvirima u kakvim je najavljivan, neće prouzročiti velike promjene i prelijevanje depozita.
Na kritike da HNB nije dovoljno učinila kako bi građane zaštitila od rizika kredita u švicarskim francima, Vujčić je podsjetio da je 2005. za saborskom govornicom kao viceguverner upozorio na rizike takvih kredita.
"Nitko me nije podržao, dapače, rečeno je da Vujčić želi uskratiti građanima jeftine kredite i od buhe pravi slona. Onda je došao slon, ali sasvim sigurno mene ne treba pitati za to", poručio je Vujčić.