Zajednička prijava uređenja bivšeg Titova broda Galeba i bivše upravne zgrade šećerane u Rijeci za novac europskih fondova namijenjen revitalizaciji industrijske baštine ušla je u predzadnju, šestu od sedam faza ocjenjivanja (sedma je potpisivanje ugovora, dakle gotova stvar) i po svoj prilici, napokon bi trebao biti odobren novac za uređenje ruzinavog plovećeg objekta koji već godinama besposleno stoji usidren u riječkoj luci i polako siše proračunski novac (oko 500.000 kuna godišnje), nesposoban za isplovljavanje ili bilo koju drugu funkciju.
Sam proces, koji u ime države vodi SAFU (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje), započeo je 1. ožujka prošle godine i trebao je trajati 120 dana, no s obzirom na to da Hrvatska prvi put aplicira za fondove u tom segmentu europskog financiranja, proteglo se na već više od godinu dana. Ipak, sve je izglednije da bi se gradu na Rječini uskoro mogao osmjehnuti 81 milijun kuna, od čega na Galeb otpada 37,7 milijuna, odnosno oko 5 milijuna eura. Europa će te projekte financirati u omjeru od 85 posto nepovratnih sredstava, dok ostatak mora osigurati Grad Rijeka.
Nakon jednog neuspješnog pokušaja davanja cijelog Galeba u koncesiju (na natječaj se nije javio nitko), Rijeka je odlučila promijeniti model i kandidirati brod koji je još 2006. HDZ-ov ministar kulture Božo Biškupić proglasio kulturnim dobrom RH za novac europskih fondova, što je tražilo određene preinake u odnosu na prvotnu ideju.
Prema riječima Ivana Šarara, riječkog pročelnika za kulturu, po novom modelu 80 posto ukupne neto površine Galeba, koja iznosi oko 5 tisuća m2, bit će javne namjene, dok ostatak od 20 posto otpada na komercijalne sadržaje.
Finalno rješenje
Otkako je u vlasništvu Grada Rijeke, bilo je raznih ideja što napraviti s Galebom, počevši od one da na njemu bude muzej jugoslavenske avangardne umjetnosti do davanja većeg dijela broda u zakup privatniku koji bi napravio hotel ili hostel, uz glasove koji svako toliko dolaze “sa strane” da bi ga najbolje bilo potopiti i pretvoriti u ronilačku atrakciju, no lani se iskristaliziralo finalno rješenje koje je pred realizacijom - bivši Titov brod bit će muzej koji će, tematizirajući vlastitu povijest, bez idolopoklonstva progovoriti o svim režimima kroz koje je Rijeka prošla. Galeb je, sam po sebi, prilično dobar simbol za takav scenarij.
Sagrađen je za korporativne potrebe fašističke Italije, potom je pretvoren u ratni brod talijanske vojske pa u njemački minopolagač i kao takav je potopljen. Nakon Drugog svjetskog rata njegova je povijest manje-više svima poznata. Bio je ploveća rezidencija Josipa Broza, ali istovremeno i školski brod Jugoslavenske ratne mornarice na kojem su se obučavali deseci tisuća regruta. Kao Titov brod, imao je ulogu i u stvaranju pokreta nesvrstanih, što je velika globalna politička priča indirektno vezana uz niz globalnih totalitarizama.
- Dakle, sam brod bio je protagonist svih režima 20. stoljeća i upravo je zato glavni junak budućeg muzeja - naglašava Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke, navodeći da muzej nije zamišljen kao nekritičko odnošenje prema bilo kojem aspektu povijesti uz koji je bio vezan. Time demantira spekulacije da Rijeka Galeba namjerava pretvoriti u muzej koji bi glorificirao Titovu ostavštinu kroz priče o glamuroznim gostima na palubi i vanjskopolitičkim podvizima, već upravo suprotno, želi potaknuti kritičko razmišljanje.
- U suglasju smo da program muzeja korespondira s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 “Doba moći”, koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke. Siguran sam da bi interakcija s budućim posjetiteljima mogla biti dobra metoda za preispitivanje odnosa prema kontroverznim povijesnim činjenicama. To je zanimljivo i u kontekstu povratka totalitarizama koji nastaju u ovom trenutku. Neovisno o samom sadržaju, mislimo da je takav brod direktno vezan s gradom koji je izrastao iz brodogradnje i pomorstva. Činjenica je da ne postoji takva vrsta broda muzeja i javnog prostora s ove strane Jadrana - tvrdi Šarar.
Budući muzej koji se, po radnoj verziji, trenutno jednostavno zove “Motorni brod Galeb” bit će smješten uz lukobran/šetnicu Molo longo. Dobar dio paluba ostat će javni prostori za građane, neovisno o samom ulasku u muzej, a u sklopu broda namjeravaju se urediti i prostori koje će koristiti riječke udruge. Ugostiteljski i smještajni dio koji će se davati u koncesiju, a radi se o oko tisuću kvadrata površine, uredit će se do “roh bau” faze. Kako tvrdi Šarar, za razliku od prošlog natječaja, kada se od potencijalnog koncesionara tražilo da uredi cijeli brod, sada će komercijalna namjena biti potpuno odvojena i u cijeli projekt gradnje muzeja ući će se neovisno o tome hoće li se netko javiti.
Četvrti brod
Upravljanje muzejom bit će povjereno Muzeju grada Rijeke, a na stalnom postavu radi nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Silleto EMYA (The European Museum of the Year Award/Europski muzej godine) za Gradski muzej Vukovar te nagrade Izložbe hrvatskog dizajna 1516 Hrvatskog dizajnerskog društva za Muzej Sinjske alke u kategoriji prostorne i grafičke intervencije i sistemi.
Ona kaže da će muzej biti “četvrti brod” koji u sebi sadrži tri prethodna - dakle, talijanski, njemački i jugoslavenski.
Budući da se radi o kulturnom dobru, Konzervatorski odjel u Rijeci tražio je da se određeni prostori ostave u izvornom stanju, uz nužnu rekonstrukciju i restauraciju prema arhivskoj dokumentaciji, uz dozvolu da se u zaštićene unutrašnje i vanjske prostore koji se nalaze na zapovjednom mostu, palubi čamaca, šetnoj palubi, gornjoj palubi i dvodnu “usele” neinvazivni elementi koji će opisivati funkciju i povijest broda.
Kako objašnjava Nikolina Jelavić Mitrović, koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama, što će ujedno i oživjeti ovaj brod. Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti, a osim brodske infrastrukture oplemenit će ga izložbe koje su usmjerene na prikaz dinamične povijesti Galeba i grada Rijeke. Predviđeno je da se Galeb uklopi u niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, videoprojekcije i drugi sadržaji.
Četiri rute
Fundus muzeja čini sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Posjetitelji koji su za života boravili i radili na brodu moći će ostaviti videozapis svojih iskustava, pokloniti dokumentaciju i eksponate. Intervencije će, prema riječima autorice postava, u potpunosti podržavati postojeći izgled i materijale korištene pri izradi broda. Pristup oblikovanju je isti na svim palubama, ali se materijali mijenjaju ovisno o tome o kojoj je palubi riječ. Naime, palube na najvišem nivou, peta i šesta, su najluksuznije, dok su prema donjim palubama materijali praktičniji i skromniji.
Posjetiteljima muzeja omogućit će se četiri rute kretanja jer brod ima svoja fizičko-prostorna ograničenja zbog stabiliteta i vodonepropusnosti. Postav će sadržavati brojne interaktivne sadržaje i pitalice, a otvorenim palubama se vraća stari sjaj obnovom drvenog poda izrađenog od tikovine, rasvjete i tende, uz suvremene muzeološke dodatke.
Većina prostora bit će opremljena senzorima koji će paliti sustave rasvjete i multimedije kako se ne bi rasipala električna energija. Cijeli će brod biti opremljen sustavom videonadzora.
Brod se sastoji od osam paluba. Ulaz se nalazi na četvrtoj palubi na koju se dolazi pomoću rampe.
- Dolaskom na nju posjetitelji odabiru odlazak u muzejski ili komercijalni dio. Odlaskom u muzejski dio posjetitelj dolazi na recepciju i s recepcije može odabrati četiri rute kretanja. Posjetitelji kulturnih sadržaja moći će posjetiti komercijalne prostore, dok posjetitelji komercijalnih sadržaja neće moći posjetiti prostore kulture ako ne plate ulaznicu - objasnila je dizajnerica. Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke - pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.
Na ulaznoj palubi, nakon recepcije, posjetitelj će moći posjetiti restauriran i ponovno u funkciju stavljen prostor i pekarnice i slastičarnice te degustirati peciva i slastice. Unutar komercijalnog dijela, odnosno hotela, bit će i prostor brijačnice, kao i za vrijeme Josipa Broza, a namjera je iznajmiti ga pravim brijačima.
Imaginarna večera
Posjetitelji će moći razgledati najluksuznije rezidencijalne dijelove, u potpunosti restaurirane, kao što su Titov i Jovankin apartman, zajednički salon, apartmani za goste, glavni salon, blagovaonica i veliki salon za goste, garderoba i spavaonice. Interaktivni sadržaji bit će posebna atrakcija. U nekadašnjoj blagovaonici za uzvanike prikazivat će se imaginarna večera najviših poznatih gostiju aplicirana na veliki stol - tko je tu sjedio, što su jeli i slično. U prostorima Titova apartmana natpisi i multimedijalni sadržaji bit će u ormarima i ladicama. U jednom od salona se nekada nalazio televizor, uočljiv na rijetkoj fotografiji interijera. U planu je pronalazak takvog TV-a i stavljanje u funkciju kako bi posjetitelji mogli gledati filmove koje je i Tito gledao. Predviđeno je i da se da predstavi rad arhitekta koji je autor interijera, Zorka Laha.
Planira se i vraćanje kinoprojektora i radio aparata u veliki salon za goste i tamo bi se povremeno mogle organizirati projekcije filmova za posjetitelje. U kuhinji, posjetitelji će moći kombinirati sastojke pomoću recepata iz Titove kuharice i virtualno kuhati na ekranu, dok će se uokolo širiti miris jela koja su se na brodu konzumirala.
Sva tri bivša broda (talijanski Ramb, njemački Kiebitz i jugoslavenski Galeb) prikazivat će se u 3D modelima u svojem izvornom izgledu. Posjetitelj će s jednog upravljačkog mjesta na projekciji moći vrtjeti svaki pojedini model kako bi shvatio koje su izmjene izvršene na brodu. Pomoću interaktivne vremenske crte prikazat će se povijest broda od 1938. do 2000. Za svaku će palubu biti posebno kreiran zvuk, s time da će se na šetnoj palubi čuti zvuci lagane glazbe i filma koje je tijekom boravka na brodu slušao Josip Broz.
Već i u sadašnjem stanju, Galeb na neki način figurira kao atrakcija s turističkim potencijalom, što dokazuju redoviti posjeti stranih novinarskih ekipa koje o njemu rade reportaže - uz Reuters, u posljednje tri godine obišli su ga novinari iz Slovenije, Kanade, Austrije, Njemačke i Kine.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, koji je zbog kupovine broda bio izvrgnut brojnim kritikama, ističe da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru RH i brodu zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku.
Istaknuo je da je Tito bez ikakve sumnje značajna povijesna figura, i to ne samo u Hrvatskoj i ostalim zemljama bivše Jugoslavije, već da se radi o svjetski poznatom i priznatom državniku, što potvrđuje i stalan interes svjetskih medija za Galeb, pa tako i Rijeku.