Odgovor na pitanje je li Vlada Andreja Plenkovića prekoračila ustavne okvire donoseći tzv. lex Agrokor, Ivica Todorić neće dobiti prije lipnja niti će Ustavni sud udovoljiti Todorićevu zahtjevu da se suspendira primjena zakona do odluke o njegovoj ustavnosti. Ustavni suci, kako doznajemo, nemaju namjeru privremenu upravu u Agrokoru zaustavljati na pola puta, nego će Vladina povjerenika Antu Ramljaka i njegov tim ostaviti da svoj posao odrade do kraja. Do tada će proučavati usklađenost Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku - lex Agrokor s normama hrvatskog Ustava, Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te pravima Europske unije. Tako ćemo gotovo istodobno, pred ljeto 2018., znati je li Ramljak sa svojim timom uspio spasiti Agrokor od kolapsa ili koncern ide u stečaj, te je li lex Agrokor usklađen s Ustavom ili će Todorić dobiti pravni temelj za zahtjev za obeštećenje od države jer se interveniralo u njegova vlasnička prava i poduzetničke slobode.
Premda je od ukupno osam zahtjeva za ocjenu ustavnosti lex Agrokor onaj vlasnika koncerna stigao zadnji (prvi podnositelji zahtjeva bili su Goran Vojković i SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin koji su izašli pred Ustavni sud još u travnju, odmah nakon usvajanja zakona), najopsežniji je i najkompleksniji. Uz Ivicu Todorića osobno, u njegovu se zahtjevu kao podnositelji navode i njegove dvije nizozemske tvrtke, Adria Group Holding B.V. i Adriga Group B.V. Todorić tvrdi da je Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja povrijeđeno čak sedam ustavnih normi, tri članka Konvencije o ljudskim pravima, a posebno ističe da se u postupku donošenja lex Agrokor ukazivalo na njegovu neustavnost.
Sam Todorićev prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona pisanog za potrebe njegova kolabiranog poslovnog carstva sadrži čak 47 stranica koje kao Todorićev pravni zastupnik potpisuje zagrebački odvjetnik Dalibor Valinčić. Uz opsežni prijedlog Ustavnom sudu su dostavljena još tri registratora popratnog materijala.
Pokretanje arbitraže
Prema neslužbenim informacijama iz Ustavnog suda, svi su prijedlozi u radu, razmatra ih se, a kako koji stigne, od Vlade se traži očitovanje. S obzirom na važnost ovoga propisa i rok od godinu dana u kojemu izvanredna uprava iscrpljuje svoj mandat, ustavni suci su si odredili lipanj iduće godine kao krajnji rok u kojemu će se riješiti Todorićev, kao i svi ostali prijedlozi za ocjenu ustavnosti lex Agrokor.
Tada će se već znati posljedice zakona, odnosno jesu li intervencije Vlade u Todorićev koncern spasile Agrokor ili su ga dodatno ukopale. Budući da je Todorić preko svojih zagrebačkih odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković najavio i pokretanje arbitraže, pravorijek ustavnih sudaca zasigurno će imati utjecaja i na taj postupak, koji tek slijedi. - Materijal je kompleksan i nemoguće je ranije donijeti odluku - kaže naš sugovornik iz Ustavnog suda.
Svi podnositelji zahtjeva za ocjenu ustavnosti, uključujući samog Todorića, smatraju da su zakonom povrijeđene ustavne odredbe koje jamče nepovredivost vlasništva i poduzetničke slobode. Ističu se povrede članaka 48, 49 i 50 Ustava. Članak 48 kaže da se “jamči pravo vlasništva, da vlasništvo obvezuje, a nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru”. U članku 49 navodi se da su “poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zloporaba monopolskog položaja određenog zakonom. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.” U članku 50 Ustava definirane su situacije kada se ova prava mogu ograničiti. “Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.”
Neravnopravan položaj
- Sve ovisi o tome koliko će Ministarstvo gospodarstva, odnosno Vlada kvalitetno argumentirati intervenciju države u privatno vlasništvo. Da bi se opravdala intervencija u privatno vlasništvo, nisu dovoljne samo političke izjave o važnosti koncerna, broju radnih mjesta i udjelu Agrokora u ukupnom gospodarstvu. U slučaju Zakona o konverziji, Ministarstvo financija dalo je jako dobro obrazloženje. Iznijeli su čitav niz argumenata iz kojih je bilo nedvojbeno da je bila opravdana zakonska intervencija države u privatni odnos koji je postojao između banaka i njihovih klijenata - kaže naš sugovornik i navodi da će se ustavnost lex Agrokor preispitivati po istom principu kao što se preispitivala i konverzija kredita u švicarcima u eurske zajmove.
Tadašnji ministar financija Boris Lalovac predočio je ustavnim sucima podatke iz kojih je bilo razvidno da su nakon deset godina otplate kredita mjesečne rate porasle od 60 do 80 posto, a glavnica od 30 do 40 posto, što je potrošače dovelo u neravnopravan i dužnički položaj u odnosu na banke. Pozivajući se na činjenicu da je hrvatski Ustav socijalan, Ustavni sud je zaključio da je država imala pozitivnu obavezu da poduzme određene mjere u gospodarstvu i umiješa se u tržišne odnose.
Zanimljivo je da je i u slučaju konverzije kredita u švicarcima odluka Ustavnog suda donesena kada su već nastupile posljedice zakona, a ustavni suci su se osvrnuli i na tu činjenicu. Tako su napomenuli da su banke pri procjeni troška od osam milijardi kuna propustile uzeti u obzir pozitivne učinke konverzije koje su imale, a tada su već bile mjerljivi.