Bruno Baršić, liječnik iz Covid bolnice i voditelj Kriznog stožera KB Dubrava, gostovao je u RTL Direktu i govorio o tijeku bolesti i sve češćim slučajevima teških simptoma i kod mlađih pacijenata, nepušača dobrog zdravlja.
Mnogim se pacijentima stanje naglo pogorša na 10. ili 14. dan bolesti.
- To je prirodni tijek bolesti kod malog postotka bolesnika. S obzirom na to da je puno zaraženih, taj mali postotak je velik broj ljudi. Tijek bolesti ide tako da počne s nekim gripoznim stadijem. Većina u bolnicu dolazi oko 5. ili 6. dana. Upala pluća, promjene na plućima, potreban je kisik, većini 2-4 litre. Onima kojima treba 14-15 litara, to su oni koji idu prema akutnom respiratornom sindromu gdje kisik ne može ulaziti u krv jer su pluća toliko oštećena. Ono što je sljedeće pogoršanje je to da dolazi do oštećenja pluća u smislu tromboza u krvnim žilama. Ljudima se tu pogorša plućna funkcija. Imamo i one koji su otišli kući i vratili se u bolnicu s novom upalnom reakcijom. To je jedan autoimuni proces, naše obrambene snage nas uništavaju, rekao je dr. Baršić.
Odgovorio je i na pitanje zašto se i mlađim pacijentima događaju teški simptomi. Kaže da se još uvijek nagađa zašto se to događa.
- Zapravo nismo pametniji o tome. Ima puno teorija. Možda je stvar u količini virusa. Ako primite malu količinu virusa, vjerojatno ćete imati blažu kliničku sliku, zato su tu i maske. Možda je stvar u genetskim predispozicijama, kako će netko reagirati na antigen koji virus nosi... Virus uzrokuje septički proces koji mi znamo godinama, a on se ponaša kao jedan superantigen koji izaziva upalnu reakciju jaču od drugih virusa. Ovakav tijek bolesti nismo vidjeli. Vidjeli smo svinjsku gripu, ali ovakve promjene pluća, dugotrajne i ovakve posljedice ne... Znamo već dugo da nakon sepse i teške upale pluća, ti ljudi kroz 15 godina imaju višu smrtnost od ostalih ljudi.
Kada je riječ o trajanju liječenja, ni tu nema pravila, kaže dr. Baršić za RTL Direkt.
- Neki odu za par dana doma, nekima je potreban respirator preko 20 dana... Ni što se tiče antivirusnih lijekova nismo puno pametniji. Onaj famozni lijek nije posebno učinkovit. Imamo deksametazon koji smanjuje upalnu reakciju, a onda sve više dolazi potreba za inhibitorima medijatora koji nas oštećuju.
Osvrnuo se i na visoku smrtnost bolesnika koji završe na respiratorima.
- Preživljavaju ti bolesnici. Smrtnost ovisi o intenzitetu upale, o vašem organizmu... Mi trebamo da se organizam svojim snagama oporavi. Ovisi i o dobi. 84 posto bolesnika starijih od 70 godina umru kad su na respiratoru. Naši teški bolesnici su uglavnom preko 75, 80 godina, zbog toga su rezultati tako loši. Mlađi ljudi se puno lakše oslobađaju. Problem je kada su pluća toliko oštećena da oni nemaju s čime disati nakon što se odvoje od aparata.
Na kraju je komentirao i situaciju u KB Dubrava.
- Ja sam strašno ponosan na ljude koji tamo rade i čast mi je da radim s njima. Predano rade danonoćno, daju sve od sebe, to su fantastični ljudi.