Izjava Slavka Linića da ni opcija s angažiranjem MMF-a više nije isključena zapravo signalizira scenarij koji se u Vladi ubrzano priprema. Predstavljajući glavne odrednice državnog proračuna za iduću godinu, ministar je financija u intervjuu Globusu otvorio mogućnost da u Bruxellesu, gdje ide po imprimatur, njegov proračunski paket neće dobiti prolaz. “Kad gledam kako su prošle druge zemlje koje su ušle u proceduru prekomjernog deficita, onda nisam potpuno siguran u naše šanse”, rekao je. To je ublažena, ružičasta interpretacija stvarnog stanja stvari.
Ministar je Linić zapravo, saznajemo iz dobro obaviještenih izvora, uvjeren da njegov prijedlog proračuna Europa neće prihvatiti. O tome je više puta u Milanovićevu kabinetu otvoreno govorio. U tom kontekstu onda treba gledati i njegovu izjavu da ni mogućnost aranžmana s MMF-om “ne treba odbaciti”. Scenarij je sljedeći: budžetski paket za 2014., što će ga idućeg tjedna braniti u Saboru, a potom i u Bruxellesu, Europska komisija vraća na popravak i od Vlade traži dodatne mjere.
Posebni aranžman
Uglavnom restrikcije kako bi se smanjila enormna visina deficita. U tom trenutku Vlada u pomoć poziva MMF i ulazi u aranžman koji bi Hrvatskoj mogao osigurati lakši i jeftiniji pristup kreditnim linijama. S dolaskom MMF-a na scenu stupa i alternativni program “bolnih rezova”, koji je ministar Linić jednom prilikom pokušao naznačiti kad je, između ostalog, spomenuo i mogućnost podizanja opće stope PDV-a. Nakon što su ga kolege iz Vlade dezavuirale tvrdnjama da se o takvim mjerama nikad nije razgovaralo, ministar se povukao i o tom setu rigoroznih restrikcija više ne želi javno govoriti. To ne znači da ih ne priprema.
Vlada faktički radi na dva scenarija - javnom i tajnom. Prvi je mekši, ali i prilično nerealan. Uključuje budžet s visokom rashodovnom stranom od oko 130 milijardi kuna te desetpostotnim rezanjem privilegiranih mirovina i smanjenjem broja zaposlenih u državnoj upravi za desetak tisuća ljudi. Drugi je scenarij mnogo tvrđi i grđi. Zato o njemu, zasad, svi šute.
Odluka u Bruxellesu
Krenuo bi u realizaciju ako Europska komisija ne prihvati prijedlog proračuna. A u tom je slučaju sigurno samo jedno: mnogo jače rezanje proračunskih rashoda, kako bi se visina deficita približila europskim zahtjevima. Koji će od ta dva scenarija biti u igri - o tome se više ne odlučuje u Zagrebu, nego u Bruxellesu. Nije teško pogoditi kakva će biti odluka.
Hrvatska se prvi put od svog osamostaljenja suočava s pozicijom zemlje ograničenog ekonomskog suvereniteta.
Vlada: Nismo ih pitali da ostanu
Misija MMF-a, predvođena novim šefom Johannesom Wiegandom, upravo je završila jednotjedni posjet Hrvatskoj. Boravak MMF-ovaca u Hrvatskoj nije iskorišten za razgovore o mogućoj bližoj suradnji.
- O tome se nije razgovaralo. - kaže jedan državni dužnosnik. Ako se i kada Vlada odluči za sklapanje stand-by aranžmana, morat će najprije službeno uputiti pismo namjere u Washington, koje odobrava Odbor direktora, a onda počinje izrada programa .
To je posao koji zahtijeva vrijeme, što Vladi svakako ne ide u prilog. Pod pretpostavkom da na kraju dođe do aranžmana, što se može očekivati? Oni koji su imali prilike razgovorati s predstavnicima Fonda kažu da u fokusu ostaju fiskalna konsolidacija i strukturne reforme koje mogu potaknuti rast.
Još u veljači ove godine misija MMF-a zauzela se ponajprije za promjene u mirovinskom i zdravstvenom sustavu koje bi trajno smanjile trošak proračunu.Veće kazne za prijevremeni odlazak u mirovinu, povećanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina, smanjenje povlaštenih i jaču kontrolu invalidskih mirovina.
Za zdravstvo je predložio racionalizaciju bolničke mreže, smanjivanje neefikasnosti i rasipanja, ali i “ograničavanje izuzeća od participacije”. MMF vrlo jasno stoji na pozicijama da treba postići veće uštede na masi plaća, i to otpuštanjem ili smanjenjem, boljim ciljanjem socijalnih izdataka te smanjivanjem subvencija.
Uz fiskalnu konsolidaciju, ključno je i stvaranje okruženja poticajnog za rast ekonomije. Sve su to područja na kojima Vlada radi već dvije godine, ali rezultati izostaju. Pretpostavka je, očito, da će uz vanjski pritisak, EU ili MMF-a, lakše slomiti domaće otpore. Iskustvo, međutim, pokazuje da se pravila uvijek daju izigrati. ( M. Klepo)