BORIS LALOVAC

LINIĆEV ZAMJENIK ZA JUTARNJI 'Uvest ćemo porez na nekretnine i ukinuti prireze'

    AUTOR:
    • Dragana Radusinović

  • OBJAVLJENO:
  • 17.03.2014. u 12:10

Dragan Matić / CROPIX

'Čast mi je raditi s Linićem, ali ne odlučujem ja hoću li ga zamijeniti. Mene zanimaju postignuća'

Boris Lalovac, zamjenik ministra financija Slavka Linića u lobističkoj je akciji. S ministartvom pravosuđa pregovara da se u regulativu osobnog bankrota ipak ubaci određeni iznos otpisa dugova. Uz to priprema posebni propis ministarstva fianncija o otpisu poreznih dugova, smatra da bi kompanije vjerovnici trebali razmotriti otpis i spreman im je u to ime oprostiti porez na dobit. U razgovoru za Jutarnji list u kojem bezrezervno podržava svojeg šefa Slavka Linića zagovara staru ideju poreza na nekretnine kojim bi financirao zdravstvo.

Kako stabilizirati državni proračun ako je 80 posto njegovih troškova nepromjenivo, vaši rebalansi ne daju rezultate ...

- Da bismo konačno znali što je nepromjenjivo prvo moramo raspolagati podacima. Oko 30 milijardi kuna koje dajemo za plaće sada ćemo kontrolirati kroz centralni obračun plaća (COP). To će nam omogućiti da nađemo mjesta na kojima ćemo štedjeti i više neće biti linearnog rezanja plaća koje nije dobro, a kojem se pribjegava kada ne raspolažete detaljnom analitikom. COP kao ideja postoji od 2003. i da je bilo volje mogao je i ranije zaživjeti, prvi podaci su uneseni 2011, ali potom nisu ažurirani, iako zakoni nalažu da moraju biti. Cilj nam je da sva ministartva počnu javno, svaki mjesec, objavljivati podatke o plaćama što će omogućiti njihovo najtransparentnije praćenje.

Na čemu onda mislite najviše uštedjeti?

- Na mirovine na koje otpada 36 milijardi kuna više ne možete utjecati. Najveće uštede se mogu postići u proračunu za zdravstvo. Država ga financira sa 22 milijarde kuna iz proračuna, a ostalo dobija od lokalne samouprave. Sustav je živ i dinamičan i ako se njime dobro upravlja on može korektno funkcionirati.

Zdravstvo je sve skuplje, a mi imamo sve manje novca. Je li moguće stabilizirati proračun i zadržati javno financirano zdravstvo?

- O tome se dugo raspravlja. Rad je trenutačno preopterećen davanjima i dugoročno se na taj način zdravstvo ne može održivo financirati. Novac za zdravstvo mora doći od nekretninskog biznisa, odnosno poreza na nekretnine. Svjetska banka i Europska komisija složni su u ocjeni da je takav porez nužan i poticajan za gospodarski rast.

Zar ne bi porez na nekretnine zamjenio komunalnu naknadu?

- U početku. Kasnije bi se njime financiralo zdravstvo.

Onda bi morao biti veći od komunalne naknade da pokrije dvije razine troška?

- Tako je, ali ne u prvom koraku. Govorimo o dugoročno održivom financiranju javnog zdravstva. Prvo moramo definirati koliko ono košta, a onda mu moramo dati stabilan izvor financiranja. Primjerice stranci u Lijepoj Našoj kupuju puno nekretnina jer im je tu lijepo. To su imućni ljudi koji ne rade u Hrvatskoj. Ovdje nemaju zdravstvenu zaštitu. Zašto oni ne bi kroz porez na nekretnine plaćali zdravstveni sustav? Mislim da bi trebali.

Znamo li mi danas kako zdravstvo troši novac?

- Pokušavamo to detektirati prvenstveno kroz plaće jer na njih ide 80 posto troškova. Pet KBC-ova je ušlo u COP. Napravljeni su veliki pomaci i pokazalo se da zdravstvo može ući u taj sustav bez većih problema.

Zbilja? A uprava Fine je zbog problema došla pred smjenu ...

- Tome nije uzrok zdravstvo, nego naš zahtjev da do kraja prošle godine moraju svi ući u COP što oni nisu stigli ispuniti. U zdravstvu će se uštedjeti na bolnicama kroz masterplan i putem javne nabave lijekova.

Te uštede prebacuju trošak na neto džep građana, a cilj je navodno javno financirano zdravstvo veće kvalitete...

- U šestoj godini recesije smo. Svi moramo particirati u rješavanju deficita.

Ili samo kompanije i radnici vraćanjem zdravstvenog doprinosa na 15 posto?

- Vraća se viši doprinos, točno, ali iz razloga što smo ušli u proceduru prekomjernog deficita. Ponavljam još jedanput, najmanje štetno i najbolje moguće je financiranje zdravstva kroz porez na nekretnine.

Jeste li spremni rasteretiti rad onda?

- Jesmo. U drugoj ili trećoj godini ukinuli bismo prirez. Više ne bi bilo komunalne naknade, a veliki gradovi koji bi ubirali porez na nekretnine, u svojim bi sredinama financirali zdravstvo.

U jednom trenutku bi građani bili opterećeni i porezom na nekretnine i prirezom?

- Ne. Prvo bi porez na nekretnine bio istovjetan komunalnoj naknadi. To je u početku uvijek jednako. Govorimo samo o nekretninama koje nisu privedene svrsi. To se sve može postaviti tako da se porez na nekretnine plaća manje kada nema gospodarskog rasta i više kada ga ima. Taj projekt bi u punoj snazi mogao zaživjeti do 2020., jer treba riješiti zemljišne knjige, fiskalni katastar i uspostaviti ravnomjernu raspoređenost tog poreza.

Čini li vam se da model upravljanja koji ste primjenili na upravljanje ovom krizom možda ipak nije dobar?

- Javne financije su zadnja točka u kojoj se skupljaju sve nepravilnosti, nesrazmjeri i gospodarski problemi. Uvijek treba poći od realne ekonomije. U dvije godine smo detektirali probleme i izvor nelikvidnosti. Ostavili smo 2 posto BDP-a gospodarstvu u petoj godini recesije i pomogli im tako u restrukturiranju. Naš ključni problem jest što nam je 3,5 milijardi eura zarobljeno u nekretninama

Banke ih u svojim bilancama i danas vode po staroj vrijednosti. Vjerujem kako će banke krenuti s kreditima za obrtna sredstva kompanijama koje su prošle kroz predstečajne nagodbe, koje, apropo, doživljavaju pohvale Europe, time će, u konačnici, i one dići svoj uspjeh.

Opet su banke svemu krive?

- Krivi zaključak. govorimo o 44 milijarde kuna nenaplativih kredita, 30 milijardi se odnosi na tvrtke, od toga više od 20 su nedovršene, neprodane i nekretnine izvan funkcije. Kod građana je riječ o pet milijardi kuna u nekretninama. Dok to tržište nekretnina ne postane likvidno, banke neće financirati gospodarske projekte.

Što je rješenje?

- Prijedlog je da u suradnji s Ministartvom graditeljstva preuzmemo stanove i razvijamo tržište najma. Banke su, za sada, rekle da ne žele sudjelovati. Ja sam uvjeren da bi, rješimo li problem nekretninskog biznisa vrlo brzo izašli iz recesije. Držim kako banke to mogu podnijeti jer su dobro kapitalizirane.

Dobro kapitalizirane mogu čekati oporavak na drugi način da što manje izgube...

- HNB se mora uključiti u rješavanje ovog problema. Predstavnici banaka su već išli na razgovore o tome u HNB, razgovarali su o rezervacijama, o otpuštanju određenih sredstava i klasifikaciji te imovine. Banke će reći HNB-u i nama što očekuju od nas da možemo krenuti u rješavanje.

Do maloprije ste bili bankar, možete procjeniti što bi banke htjele ...

- Ajmo se držati svojega posla, tako ćemo najbrže i najkvalitetnije doći do rješenja.

To je outsoursanje vođenja politike, vi morate predložiti model ...

- Čije su nekretnine ?

Ali oni nemaju problem, imaju kapitala, mogu čekati, vi ne možete čekati...

- Problem je zajednički...

Bi li vam bila čast zamjeniti Slavka Linića na mjestu ministra financija?

- Meni je čast raditi s njim kao ministrom financija. To je gospodin sa iskustvom, energijom i voljom kojeg prije ovog posla nisam poznavao, danas jako puno od njega učim.

Prirodno je da učenici nasljeđuju učitelje ...

- O tome ne odlučujem. Mene zanimaju postignuća.

Je li u redu da ministar Linić ljetuje na jahti poduzetnika pod istragom zbog kriminala?

- Ministar i ja imamo izvrstan odnos, radimo važne stvari i pomake na bolje, to je ono što je bitno. Ne bih volio da itko komentira moj privatni život, nadam se da je to jasan odgovor na postavljeno pitanje.

Zašto ste htjeli uzeti novac fakultetima?

- Ne, htjeli smo ispraviti jednu notornu anomaliju. Oni drže novac oročen na bankama za 0,8 posto kamate, a banke državi taj novac plasiraju po 4,5 posto kamate. Želimo da fakulteti ulože u državne obveznice ili trezorske zapise, a mi ćemo im financirati njihove tekuće troškove.

A zašto bi oni to vama dali na upravljanje, kad vi baš niste pokazali da znate upravljati ...

- Ovo što sada imamo je neznanje. Samo jedna zainteresirana strana zarađuje...

Hoćete li preuzeti vođenje HBOR-a?

- Odluku o vođenju HBOR-a donose premijer i ministar. Ja ću je poštovati.

Je li HBOR dobro ustrojen?

- Ono što znam jest da je HBOR u zadnje dvije godine odobrio više kredita, što je dobro. Pitanje jest bi li trebali davati više kredita izravno, a manje u suradnji s privatnim bankama. O tome se može raspravljati jer u ovom modelu dijele i rizik.

Je li u redu da uprava HBOR-a samostalno može dati i do 30 milijuna kuna kredita bez odobrenja?

- Svaki iznos treba gledati u kontekstu ukupne sume novca kojim neka institucija raspolaže. Možemo reći da 30 milijuna za HBOR nije puno, uz, naravno obvezu pridržavanja regula koje određuju njegovo poslovanje.

Kako ustrojiti banku da se slučaj Šegon više nikada ne ponovi?

- Regulativa je od iznimne važnosti, za sve institucije. I treba je ojačati, sve kako bismo spriječili mogućnost sukoba interesa. Povjerenstvu trebaju biti dostupne sve informacije o ljudima na dužnostima, ne samo one koje sami predaju. Treba prijaviti i sve poslove rodbine, s druge strane netko može utjecati i preko prijatelja. Kako bismo izbjegli suspektnost treba sve informacije prijaviti, ali i dojavljivati iz svih, zakonski reguliranih izvora.

Bi li vaš otac postao šef NO-a HTP Orebić da vi niste zamjenik ministra?

- Ja o tome s njim uopće nisam htio razgovarati. Nisam utjecao i ne želim utjecati na takve stvari. Da me se pitalo ne bih odobrio. S ocem kad je posao u pitanju imam odnos u kojem ja njega o njegovu poslu ne pitam niti on mene pita o mojem.

Kako se branite od sukoba interesa?

- Došao sam ovamo iz privatnog sektora. Deset godina sam radio u germanskim tvrtkama gdje je sustav postavljen tako da ne smijete neformalno niti razgovarati, a pogotovo ne smijete ručati ili piti kave s ljudima za koje bi bile vezane neke vaše odluke. Ja sam to učio deset godina i istrenirao se. Možemo se družiti, biti prijatelji, ali na moje poslovne odluke nitko ne utječe. Takav sam kakav sam i ne mislim tu išta mijenjati.

Izdvajamo