Taksiji najrazličitijih kompanija preplavili su tijekom ljeta naše primorske gradove, a pogotovo Split i Dubrovnik. Nikada nije bilo lakše ukrcati se u taksi, bili su to prizori kao iz američkih filmova u kojima građani na ulicama New Yorka samo podignu ruku i već se uz njih parkira žuta limuzina, piše Slobodna Dalmacija.
Liberalizacija taksi usluga imala je ovog ljeta i drugu, manje lijepu stranu. Sukobi "starih" i "novih", domaćih i fureštih taksista nekad su završavali i na stranicama crne kronike i bacali neopravdano ružnu sliku na sve vozače. Neki su gradovi, nezadovoljni takvom slikom, predložili i zakonske izmjene kojima bi zapravo lokalna samouprava odlučivala tko može voziti na njihovu području.
Do sada se nije pitalo same građane - što oni misle, je li otvaranje taksi tržišta dobra odluka i kakve je prednosti u pitanju usluge i cijene to donijelo, misle li i oni da bi trebalo ograničiti dolazak vozača sa strane u njihove gradove? Zanimljiv odgovor dala je anketa koju je agencija Promocija Plus obavljala od 26. kolovoza do 11. rujna, a po narudžbi udruge Digitalna Hrvatska.
Anketa je provedena na područjima u kojima je dostupno više ponuđača autotaksi usluga, uključujući i one digitalne, koji posluju preko aplikacija – u Dalmaciji je istraživanje obuhvatilo Split, Trogir i Kaštela te Zadar, Šibenik i Dubrovnik. Izvan Dalmacije obrađeni su Pula, Rijeka i Zagreb. Odgovor na pitanje o lieralizaciji u jednoj rečenici glasi: da, građani podržavaju otvaranje prometnica za sve koji nude taksi usluge.
Jeftiniji i dostupniji
Čak četiri od pet građana Hrvatske smatra da je liberalizacija autotaksi tržišta pozitivna promjena u ponudi taksi prijevoza, a isti broj smatra da su promjene koje je izazvala liberalizacija na njih osobno djelovale pozitivno! I stoga građani daleko češće koriste te usluge.
Taksi je dostupniji, slaže se 86 posto ispitanika, pa zato ne čudi da se čak 46 posto građana češće vozi taksijem nego prije liberalizacije usluge. Što ih je privuklo korištenju tog tipa prometa? Prvenstveno cijena, jer većina kaže da to čini zbog jeftinije usluge, a čak 66 posto ispitanika misli da su niže cijene najznačajnija promjena koju je donijela liberalizacija.
Liberalizacija autotaksi prometa ovdje se odnosi na reformu provedenu donošenjem novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu u svibnju prošle godine. Taj je zakon izjednačio u pravima i obvezama klasične taksiste s onima koji voze preko aplikacija za naručivanje vožnji kao što su Uber i Bolt. Ujedno je regulirao način korištenja elektroničkih aplikacija u taksijima, omogućio da se njima zamijene taksimetri te je pojednostavio sustav licenciranja za taksi prijevoznike.
Izvršni direktor Digitalne Hrvatske Đuro Lubura objasnio je što je prethodilo samoj anketi:
„Liberalizacija autotaksi prijevoza je prema našoj procjeni, kao udruge koja promiče digitalizaciju hrvatskog društva, iznimno značajan korak prema uvođenju digitalne ekonomije u Hrvatskoj. Procjenjujemo da je to možda najveći dosadašnji doprinos Vlade Andreja Plenkovića izgradnji digitalnog društva, pa smo stoga donijeli odluku da nakon protoka godine dana od liberalizacije naručimo kvalitetno istraživanje javnog mnijenja i provjerimo kako građani vide učinke provedene reforme.“
I učinci se vide. Osim gotovo polovice ispitanika koji se sada taksijem vozi više nego prije, još je 40,9 posto ostalo vjerno taksi uslugama u istom obimu kao i prije zakonskih promjena, dok se samo 9 posto sada vozi manje nego prije liberalizacije.
No, i tih devet posto nije se odreklo taksija zbog otvaranja tržišta, već su u pitanju odgovori da više nemaju potrebe za taksijem, drugi se voze vlastitim automobilom, takvih je 16 posto, za 11 posto građana prikladniji je javni prijevoz, a 9 posto boji se gužvi u prometu, što je zapravo posljedica neulaganja u prometnu infrastrukturu...
Rekli smo već - cijena je bitna. Češće ulazimo u taksi zbog niže cijene, odgovor je čak 67 posto građana koji su u skupini korisnika koji češće sjedaju u taksi, a uz to vrlo je bitna i veća dostupnost, za njih čak 18 posto. Zanimljivo je, pa i pohvalno, da se više koristi tom vrstom prijevoza deset posto ispitanika koji ga biraju jer se nalaze u situacijama zbog kojih im nije zgodno voziti (kad piješ - ne vozi!).
Slijede jednostavnost naručivanja preko aplikacije – 8 posto, brzina usluge (brzi dolazak taksija) – 5 posto i tako redom.
Za većinu je ujedno niža cijena usluga najznačajnija posljedica provedene liberalizacije tržišta, a vrlo blizu nakon toga i veća dostupnost taksi vozila te veća ljubaznost taksi vozača. Od promjena spominju redom još i veću kvalitetu usluge, veću sigurnost taksi vozila, a manji broj ih misli da je liberalizacija donijela više cijene usluga.
Važnost aplikacije
Ispitanike se tražilo i da se izjasne o zakonskom rješenju kojim je uvedena mogućnost naručivanja taksija preko aplikacija, gdje 67 posto ispitanika smatra da je to pozitivna mogućnost, dok ih samo 4 posto smatra tu mogućnost uglavnom ili potpuno negativnom.
„Ovdje ne smijemo propustiti uočiti da nakon ove liberalizacije mogućnost naručivanja taksija preko aplikacije ne koriste samo digitalne platforme, nego i klasični taksisti, domaće velike tvrtke i lokalna udruženja taksista, koji su na tržište stavili vlastite mobilne aplikacije. To je veliki korak naprijed u digitalizaciji hrvatskog društva, ali i pokazatelj da su Hrvati itekako spremni prihvatiti nove usluge digitalne ekonomije ako im donose dobrobiti, poput niže cijene ili jednostavnijeg načina ugovaranja usluge. Generalno je hrvatski građanin željan novih digitalnih usluga, jedino infrastruktura često kaska za željama građana“, kaže Lubura.
Građani obuhvaćeni istraživanjem generalno su skeptični prema stupnju digitalne razvijenosti njihove domovine, pa tako relativna većina, njih 42 posto, smatra da je Hrvatska nerazvijenija od tranzicijskih država u Europskoj uniji, ali i razvijenja od svih zemalja regije. Jako malo ispitanika, tek 5 posto, smjestilo bi Hrvatsku na čelo kolone i reklo da je digitalno razvijenija i od zemalja regije i od usporedivih zemalja iz EU-a, a gotovo podjednako malo, njih 6 posto, je krajnje pesimistično i smatra da smo nerazvijeniji od svih spomenutih zemalja.
Važnost turizma je neosporna, kao i činjenica da su upravo njima digitalne platforme poput Ubera bliske, među ostalim i jer su navikli koristiti ih u svojim državama, ne moraju kreirati nove račune niti dodavati kreditne kartice ako ih već imaju postavljene te vjeruju brendovima koje poznaju. Nedavno objavljeni podatak Ubera kaže da se u Hrvatskoj tijekom protekle turističke sezone preko njihove platforme vozilo 190 tisuća stranih turista, a čak 98 posto njih došlo je u Hrvatsku s već instaliranom aplikacijom. Ujedno se Uberom koriste uglavnom turisti iz platežno jakih zemalja i zemalja iz kojih se ne dolazi automobilom – Amerikanci, Australci i Britanci.
Stoga je zanimljivo vidjeti da čak dvije trećine ispitanika vjeruje da provedena liberalizacija u većoj mjeri ili iznimno koristi turizmu.
Digitala važnija mladima
Istražena je i sklonost ispitanika provođenju slične liberalizacije u drugim sektorima gospodarstva. Tu su hrvatski građani uglavnom skloni liberalizaciji, ali ih tek 32 posto nju zagovara u svim sektorima, dok njih 39 posto želi izuzetke. Samo 12 posto građana apsolutno se protivi liberalizaciji. Najviše ispitanika od liberalizacije bi izuzelo zdravstvo, njih 24 posto, a 15 posto ispitanika isto misli o obrazovanju.
„Jedna od zanimljivih činjenica koje smo doznali ovim istraživanjem, a od ranije smo pretpostavljali, je da se prijevoznim platformama zasnovanim na digitalnim aplikacijama češće koriste mlađi putnici, oni srednje dobi podjednako kombiniraju sve vrste prijevoznika ali ipak malo pretežu prema velikim domaćim taksi tvrtkama, dok najstariji ostaju vjerni navici vožnje tradicionalnim lokalnim taksistima. Od tih podataka lako možemo zaključiti da će u budućnosti digitalne platforme rasti prirodnom smjenom generacija“, zaključio je Lubura, piše Slobodna Dalmacija.