Na lokalne izbore 21. svibnja planira izaći oko 50 posto ispitanika. Većina građana smatra da se situacija u njihovim gradovima u posljednje četiri godine nije puno popravila te rad svojih gradonač elnika ocjenjuje trojkom.
Radom svojih gradonačelnika u svemu su najzadovoljniji građani malih slavonskih gradova, a najniže su ocijenjeni gradonačelnici u Dalmaciji, rezultat je opsežnog istraživanja javnog mnijenja agencije Ipsos koja je za portal gradonačelnik.hr istražila opće raspoloženje birača. Glavne su teme ove ekstenzivne ankete odgovori na pitanja poput koliko su zadovoljni funkcioniranjem i načinom upravljanja u svojim gradovima, koliko samim gradonačelnicima/ama, koje su im kvalitete gradonačelnika bitne, kako bi gradonačelnike trebalo platiti za posao koji obavljaju te naposljetku - hoće li uopće izaći na izbore?
Dobar tri
Izgleda da birači nisu pretjerano nezadovoljni lokalnim vlastima u svojim gradovima, pokazalo je istraživanje Ipsosa. Najčešća ocjena rada gradonačelnika u ovoj anketi bila je trojka, koliko je svojem gradonačelniku dalo 30 posto ispitanih. Peticu je svojim gradonačelnicima dodijelilo 13,9 posto ispitanih, njih 24,8 ocijenilo je rad gradonačelnika četvorkom, 15,1 posto dodijelilo je dvojku, dok 11,8 ispitanih smatra da njihovi gradonačelnici zaslužuju čistu jedinicu za svoj rad.
Nevažni status
Ali, vidi se jasna razlika ovisno o veličini grada. Što je sredina manja, stanovnici su zadovoljniji onima koji ju vode (3,5 je prosječna ocjena), a najkritičniji su stanovnici četiriju najvećih gradskih centara - Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka - u kojima su gradonačelnici ocijenjeni s ispodprosječnih 2,8. Prilično zabrinjavajući podatak za Milana Bandića, Ivu Baldasara, Vojka Obersnela i Ivicu Vrkića.
Upitani o kvalitetama koje bi gradonačelnici trebali posjedovati, većina ispitanika kao najvažniju je istaknulo uspješnost u poslu kojim se bave, a odmah iza su znanje minimalno jednog stranog jezika i završeni fakultet. Približno četvrtina ispitanih izrazito važnim smatra iskustvo u privatnom poduzetništvu, a samo četiri posto navelo je da im je izrazito bitan status branitelja u Domovinskom ratu, koji je, pak, za gotovo polovicu ispitanih potpuno nevažan.
Stranka nebitna
Ovo je istraživanje pokazalo zašto na lokalnim izborima velike šanse za pobjedu imaju kandidati malih stranaka ili nestranačke osobe. Rezultati su signifikantni: za samo 10 posto birača presudno je kojoj stranci pripada kandidat za gradonačelnika, a za još 14 posto to je pitanje prilično važno, sveukupno, znači, 24 posto glasača na lokalnim izborima vodi se stranačkim motivima. Nasuprot tome, čak 52 posto je odgovorilo da ih uopće ili gotovo nimalo ne zanima iz koje stranke dolazi kandidat za gradonačelnički položaj. Ovo je ohrabrujuć podatak za sve one izvan HDZ-a i SDP-a, iako će tek izbori pokazati tko su predstavnici opcija koje nemaju snagu na nacionalnoj razini.
Ispitanici, uglavnom, smatraju i da gradonačelnici imaju malu mogućnost poboljšanja gospodarske situacije u svojem gradu jer je država ta koja se brine o gospodarstvu, a većina ih se uglavnom slaže i s tezom da smanjivanje poreza na dohodak nije dobra odluka ako se time ugrožavaju izdvajanja grada za funkcioniranje javnoga gradskog prijevoza, vrtića i drugih komunalnih djelatnosti.
Upitani smatraju li da se situacija na području njihova grada u posljednje četiri godine poboljšava ili ne, gotovo polovica ispitanih - njih 48,2 posto - ocijenila je da je u njihovim gradovima ovaj mandat obilježio status quo, odnosno situacija je ista kao prije. Da se stvari poboljšavaju, smatra njih 25,8 posto, i to uglavnom stanovnika malih gradova do deset tisuća stanovnika, dok je 22,1 posto ispitanih, većinom iz velikih gradova, ocijenilo da stvari idu nagore.
Jako je zanimljiv popis najvažnijih poslova kojima bi se trebali baviti pobjednici na lokalnim izborima, pokazalo je Ipsosovo istraživanje. Pet je glavnih zadataka gradskih vlasti: briga o cestama, gospodarenje otpadom, smanjenje nezaposlenosti, sređivanje prometnih gužvi i kvalitetni vrtići. Nasuprot ovome na dnu interesa našla se gradnja fontana, novih biciklističkih staza i briga za kućne ljubimce.
Plaća nije problem
I dok se čak 81 posto ispitanih izjasnilo kako bi htjelo da se i na lokalnim izborima, kao na onima za Europski parlament, uvede preferencijalno glasovanje, na pitanje treba li ograničiti broj uzastopnih mandata gradonačelnika ispitanici su se gotovo podijelili. No, ipak, većina njih - 52,1 posto - izjasnila se da podržava inicijativu za ograničavanje gradonačelničkog mandata na najviše dva, odnosno na osam godina. Njih 47,9 posto smatra da treba ostati kao i dosad, dakle, oko ovog pitanja, razlike su zanemarive.
Pitanje plaća gradonačelnika uvijek je zanimljivo, a Ipsosovi ispitanici u najvećoj mjeri (37 posto potpuno i još 44 posto “uglavnom”) podržali su tezu kako je “bolje da su gradonačelnici pošteno plaćeni za svoj posao nego da su volonteri jer se tako izbjegavaju potencijalne malverzacije”.