URED PREDSJEDNIKA

LOZANČIĆ NA KORAK DO PANTOVČAKA: Bivši šef SOA-e vrlo je blizu prihvaćanja Milanovićeve ponude, doznajemo zašto je navodno danima vagao konačnu odluku

Vojko Basic, Dragan Matic / CROPIX

Dragan Lozančić i Zoran Milanović

 

Bivši ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić vrlo je blizu odluci da prihvati ponudu novoizabranog predsjednika Zorana Milanovića za mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost, neslužbeno doznaje Jutarnji list. Službeno je ovu informaciju još uvijek nemoguće provjeriti jer Lozančić odbija komunicirati s novinarima, a iz ureda izabranog predsjednika poručuju da se o svemu još razgovara.

Dragana Lozančića, bivšeg ravnatelja SOA-e, a današnjeg savjetnika ministra i potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, Milanović bi rado vidio na jednoj od najosjetljivijih pozicija u svom savjetničkom timu iz više razloga - osobno ga poznaje, surađivao je s njime dok je bio u Ministarstvu vanjskih poslova i ima visoko povjerenje u njegovu stručnost i lojalnost. Teško se uz navedeno oteti dojmu da Lozančićevim imenovanjem na najosjetljiviju poziciju u svom savjetničkom timu Milanović svojoj prethodnici Kolindi Grabar-Kitarović želi udijeliti i političku pljusku jer je načinom na koji je izvela njegovu smjenu, Lozančića i javno ponizila.

Profesionalni izazov

Neslužbeno doznajemo i razloge zbog kojih je Lozančić konačnu odluku o Milanovićevoj ponudi danima vagao. Na sadašnjem poslu savjetnika ministra Božinovića Lozančić može obavljati i neke druge poslove koji su mu profesionalni izazov i donose zaradu. Kao savjetniku predsjednika države, obavljanje tih dodatnih poslova bilo bi mu kompliciranije, a možda i potpuno nemoguće.

A da Lozančić uz posao savjetnika ministra Božinovića obavlja i dodatne poslove potvrđuje i Milanovićev nedavni odgovor na novinarsko pitanje o tome hoće li mu Lozančić biti savjetnik za nacionalnu sigurnost: “... Moje mišljenje o Lozančiću je poznato. Međutim, on je, uz to što je savjetnik potpredsjednika Vlade, aktivan i u međunarodnim institutima kao instruktor po regiji, tako da ima dvije karijere jer ima prilično visoku reputaciju. Tako da je pitanje je li se to njemu, da tako kažem, isplati”.

Nemamo preciznih informacija o tome što točno uključuju Lozančićevi instruktorski poslovi po regiji, ali neslužbeno doznajemo da je angažiran na Kosovu i u Makedoniji na prilagodbi oružanih snaga i sigurnosnog sustava tih država NATO standardima. Nepoznato je kolike mu prihode donosi paralelna međunarodna karijera jer Lozančić kao savjetnik ministra nije dužan javnosti polagati račune o tome. Naime, Zakon o sprječavanju sukoba interesa u članku u kojem se nabraja tko su sve državni dužnosnici, ne navodi savjetnike ministra, što znači da oni nisu pod povećalom Povjerenstva za sukob interesa niti su dužni podnositi imovinske kartice.

Kako se ustroj državnih tijela s vremena na vrijeme mijenja, Povjerenstvo za sukob interesa povremeno se nađe u situaciji da mora interpretirati ima li određena pozicija status državnog dužnosnika ili ne. “Zasad Povjerenstvo nije donijelo stav da su savjetnici ministra državni dužnosnici”, kazala nam je glasnogovornica Povjerenstva Martina Jurišić.

Međutim, postane li Lozančić savjetnik predsjednika države, automatski stječe status državnog dužnosnika, jer savjetnike šefa države, za razliku od savjetnika ministara, Zakon definira kao državne dužnosnike.

Izložen javnosti

Dakle, Lozančić bi, prihvati li ponuđenu dužnost, po svemu sudeći morao zatražiti prethodno mišljenje Povjerenstva o tome dovode li ga njegovi instruktorski poslovi u regiji u sukob interesa i može li ih dalje obavljati. Također je upitno i hoće li mu funkcija ostavljati dovoljno vremena za paralelnu međunarodnu karijeru.

Također treba istaknuti da je Lozančić do 1. siječnja 2019., dok je bio načelnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), imao status državnog dužnosnika, što znači da je bio dužan podnositi imovinske kartice, što je i činio. Međutim, kad je početkom prošle godine DUZS odlukom Vlade rasformiran, a on postao savjetnik ministra Božinovića, prestao je biti državni dužnosnik.

Nemamo preciznih informacija o tome kad je točno Lozančićev instruktorski angažman u regiji počeo - prije 1. siječnja 2019., kad je još bio ravnatelj DUZS-a, ili nakon toga. U Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa tvrde da od njih nikad nije tražio mišljenje o dodatnom honorarnom angažmanu.

Dodatni angažman

Državni dužnosnik prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa ne može u vrijeme mandata obavljati nikakvu drugu profesionalnu javnu dužnost u smislu redovitog i trajnog zanimanja, ali ima pravo ostvarivati prihode od autorskog, edukacijskog i znanstvenog rada ili sudjelovanja u međunarodnim projektima koje financira EU, strana država ili međunarodna organizacija. No bi li se Lozančićeva paralelna međunarodna karijera mogla podvesti pod tu vrstu angažmana, teško je reći. U svakom slučaju, prihode od dodatnog angažmana kao savjetnik predsjednika države bio bi obavezan navoditi u svojoj imovinskoj kartici.

Kolinda smanjila broj savjetnika s 23 na 12,  Milanović ih želi manje

U uredu Zorana Milanovića se, kako doznajemo, razmišlja o tome da funkciju savjetnika za nacionalnu sigurnost i obranu više ne obavlja jedna te ista osoba već da se te dvije funkcije razdvoje. U Milanovićevu timu, naime, ima onih koji smatraju da za svaku od tri izvorne ustavne ovlasti predsjednika - nacionalnu sigurnost, obranu i vanjsku politiku - predsjednik treba imati posebnog savjetnika. Kolinda Grabar-Kitarović u svom je mandatu spojila savjetničke funkcije za obranu i nacionalnu sigurnost, a njezini su prethodnici Josipović i Mesić imali odvojene savjetnike.

U Milanovićevu timu također razmišljaju o smanjenju ukupnog broja savjetnika, ali nam jedan od sugovornika s duljim radnim iskustvom u Uredu predsjednika kaže - svi predsjednici na početku misle da će imati mali savjetnički tim, ali kad uđu u taj posao, s vremenom se ipak predomisle. Broj državnih dužnosnika, a većinu ih čine upravo savjetnici, u mandatima različitih predsjednika, varirao je: predsjednica na odlasku završava mandat s 12 dužnosnika u svom uredu, od čega većinu čine savjetnici, što je bitno manje od njezinih prethodnika.

Na kraju mandata Ive Josipovića na Pantovčaku su bila 23 dužnosnika, a jednako toliko ih je bilo i na kraju drugog mandata Stjepana Mesića. Kao neupitne članove budućeg Milanovićeva tima spominje se ime Nikole Jelića koji bi bio glasnogovornik Ureda i Orsata Miljenića kao predstojnika Kabineta predsjednika države. Kao mogući savjetnik za obranu spominjao se bivši ministar obrane u Milanovićevoj Vladi Ante Kotromanović, ali on, kako neslužbeno doznajemo, nije voljan napustiti posao u Čermakovu Croduxu. Spominje se i ime i Joška Klisovića kao mogućeg savjetnika za vanjsku politiku, ali on nam nije želio potvrditi tu informaciju.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo