NOVO <<<<<<<< Zakon o udomiteljstvu koji je izazvao prijepore u vladajućoj koaliciji izglasan je u petak u Hrvatskom saboru sa 72 glasova za, četiri protiv, te šest suzdržanih glasova.
Zastupnici HNS-a koji su podršku tom zakonu uvjetovali usvajanjem amandmana po kojemu bi istospolni i neformalni životni partneri imali mogućnost udomljavanja djece bili su suzdržani u glasovanju. Suzdržani su bili i nezavisni Tomislav Saucha i Mario Habek. Oporba nije sudjelovala u glasovanju prosvjedujući protiv načina na koji funkcionira vladajuća većina.
Protiv Zakona o udomiteljstvu glasali su Dragana Jeckov i Boris Milošević iz SDSS-a, Furio Radin (NZ) i Mirando Mrsić (Demokrati).
Prije glasovanja o Zakonu o udomiteljstvu Stjepan Ćuraj (HNS) zatražio je stanku apelirajući na zastupnike koji su ranije napustili sabornicu da se vrate u sabornicu i glasaju za HNS-ov amandman. "Amandman je legalan, u skladu s Ustavom i omogućit će ono što je najpotrebnije, pravo djeteta na dom, na deinstitucionaliziranje", kazao je Ćuraj.
Nakon stanke HNS-ov amandman nije prošao, a u ime Kluba zastupnika SDP-a Davor Bernardić upozorio je na diskriminaciju ako Zakon o udomiteljstvu prođe u obliku u kojem je predložen te pozvao HNS-ovce da ne drže kvorum vladajućima i izađu iz sabornice te pokažu da imaju "barem malo obraza", da ne budu "potrčko" i "besikičmenjaci".
Nazalost, Z.o udomiteljstvu je prosao u skladu s mojim predvidjanjem. HNS je neizlaskom iz sabornice i drzanjem kvoruma opet pokazao dosljednost u nedosljednosti i kukavicluku. Svima koje ovaj zakon diskriminira porucujem: ispravit cemo ovu nepravdu jednom. Iduca postaja: USUD.
— Bojan Glavasevic (@bglavasevic) 7 December 2018
"U domovima za djecu je preko 1100 mališana koji čekaju udomljenje, a kojim ćete omogućiti da osjete toplinu obiteljskog doma zato jer nećete omogućiti istospolnim parovima da udome tu djecu, a žele ih udomiti", istaknuo je Bernardić.
Marija Jelkovac (HDZ) naglasila je da zakon prije svega štiti interes djeteta, ne umanjuju prava istospolnih zajednica te pozvala da se se djeca dodatno ne traumatiziraju.
"Djecu traumatiziraju nasilnici u obitelji, vršnjačko nasilje a ne obični ljudi ", reagirao je Domagoj Hajduković (SDP) .
Furio Radin u ime Kluba nacionalnih manjina najavio je ustavnu tužbu Zakona o udomiteljstvu jer, kako je kazao, radi se o kršenju ljudskih prava jednog dijela stanovništva.
Zakon o udomiteljstvu omogućit će obavljanje udomiteljstva kao zanimanja i specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja.
Vlada očekuje da će ta promjena povećati interes za obavljanje udomiteljstva.
I dalje će biti omogućeno obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva, a povećat će se i naknada za rad i uložen trud u skrb svim udomiteljima.
Donošenjem Zakona o udomiteljstvu trebala bi se osigurati deinstitucionalizacija djece i odraslih koji su na smještaju u ustanovama, te poboljšati kvaliteta usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima, neovisno o skupini korisnika.
Također bi trebao povećati broj udomiteljskih obitelji, te regionalnu ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva.
Za provedbu toga zakona u državnom proračunu osigurana su uvećana sredstva u odnosu na prethodno razdoblje. Za opskrbnine za korisnike u ovoj godini osigurano je 183 milijuna kuna, a za naknadu za rad udomitelja 45,5 milijuna kuna. Isti iznosi osigurani su i za 2019. i 2020. godinu.
-----------------
14:43 Klub zastupnika nacionalnih manjina traži stanku kako bi usuglasili stavove o zakonu o udomiteljstvu. Furio Radin je objasnio kako je dio Kluba za Zakon, drugi dio protiv.
Naglasio je da će dio Kluba zastupnika nacionalnih manjina pisati ustavnu tužbu ako se usvoji Zakon o udomiteljstvu jer se radi o kršenju ljudskih prava dijela građana. Šef Sabora odobrio je stanku do 14:53 sati.
Zastupnica Marija Jelkovac (HDZ) ustvrdila je da bi udomljavanje u istospolnoj obitelji bilo dodatno traumatiziranje djeteta.
Još uvijek se nije glasovalo o HNS-ovu amandmanu.
-----------------
14:23 HNS-ovac Stjepan Čuraj je prije samoga glasovanja o zakonu o udomiteljstvu apelirao na zastupnike da se usvoji njihov amandman da se i formalnim ili neformalnim životnim partnerima omogući udomljavanje djece.
- Previše je djece u domovima, ovo nije nikakva ideologija, nego samo briga o djeci. O pravu djeteta na dom. Smatramo da treba dopustiti da formalni i neformalni životni partneri imaju mogućnost udomiteljstva, poručio je Čuraj.
Glasovanje se nastavlja nakon stanke u 14.30 sati.
-----------------
ZAGREB - Danas bi u Saboru uoči glasovanja o paketu zakona za cjelovitu mirovinsku reformu i amandmanima, većina propala da nema bivših SDP-ovaca. Naime, u trenutku kad je predsjednik Sabora Gordan Jandroković odlučio odbiti obrazlaganje amandmana upozoravajući oporbu da zloupotrebljava Poslovnik zastupnici su se počeli javljati za riječ ljuti što im odbijaju amandmane. Iz protesta su se u jednom trenutku isključili iz glasanja – a taj je potez razotkrio da vladajuća većina nema kvorum. Prebrojavanje je pokazalo da u redovima vladajućih nedostaju Milorad Pupovac i Darinko Dumbović.
"Nema ključnih partnera HDZ-a nego tu sramotnu većinu spašavaju zastupnici izabrani na listi SDP-a Milanka Opačić i Mario Habek", prozvao ih je politički tajnik Mosta Nikola Grmoja.
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak je zatražio stanku radi konzultacija kako pomoći da se spase od srama Milanka Opačić i Mario Habek koji spašavaju većinu.
Kritike na njihov račun stigle su i od bivših kolega Gordana Marasa i Arsena Bauka koji je zatražio da ih se premjesti na mjesta gdje sjedi većina „da im ne bude neugodno među bivšim kolegama i da ne zagađuju prostor opoziciji“.
"Kolega Maras nisam na prodaju, nikad ništa nisam ni tražila ni dobila, moje mjesto sam ovdje zaradila preferencijskim glasovima. Tražim da me se zaštiti od prozivku", ogorčeno je reagirala Milanka Opačić. Zaradila je veliki pljesak HDZ-ovaca.
Tijekom te rasprave zastupnici Mosta napustili su sabornicu.
"Prekinite agoniju, stvarate cirkus u Saboru, nemate većinu i prekinite sjednicu", poručio je Mostovac Miro Bulj Jandrokoviću. Potom su zastupnici Mosta napustili saborsku sjednicu.
"Nema Pupovca u Saboru, nema Dumbovića, vladajuću većinu spašavaju bivši SDP-ovci i mi u ovome ne želimo sudjelovati. Odlazimo", rekao je Grmoja, aludirajući na Milanku Opačić.
"Deprimira način na koji se stvara većina", izjavila je čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, zatraživši još jednu stanku koja je odobrena.
U Saboru je danas između ostalog izglasan Zakon o Državnom inspektoratu i to sa 77 glasova za, a jednim protiv.
Uoči glasovanja o Zakonu o udomiteljstvu, novinarima se ispred sabornice obratio zastupnik HNS-a Milorad Batinić.
"HNS je i dalje stava da će, ne prođe li njihov amandman kojim se pravo na udomljavanje traži i za istospolne parove, biti suzdržani pri glasovanju oko Zakona o udomljavanju", izjavio je Batinić.
Sabor izglasao zakone za mirovinsku reformu
Uz puno političke strasti, napetosti i prozivki, Hrvatski je sabor u petak donio paket od šest zakona za cjelovitu mirovinsku reformu.
Sabor je, naime, izmijenio zakone o mirovinskom osiguranju, o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, o obveznim i o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Te je zakone donio bez zastupnika Mosta. Nećemo sudjelovati u ovoj sramotnoj trgovini gdje bivši SDP-ovci spašavaju ovu Vladu, a nema ključnih partnera Milorada Pupovca (SDSS) i Darinka Dumbovića (Reformisti), poručio je Nikola Grmoja.
Mostovci su otišli, glasovanje nastavilo, no oporba se više nije u njega uključivala, većinu su osiguravali bivši SDP-ovci koji su prešli u klubove HNS-a i Milana Bandića Mario Habek, Milanka Opačić i Zdravko Ronko.
Izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima izlasovane su sa 76 glasova 'za', jednim suzdržanim, izmjene zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i o mirovinskim osiguravajućim društvma jednoglasno, sa 78 'za', a ostali zakoni sa 77 glasova 'za'.
U mirovinu sa 67 godina
Reformom, čija primjena počinje 1. siječnja 2019., predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine.
Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.
Između dva čitanja paket mirovinske reforme doživio je određene promjene, te osim što je ublažena penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno, uvedeno je i po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za majke i posvojiteljice za svako rođeno ili posvojeno dijete što će im povećati mirovine za oko 2 posto.
Reforma donosi i promjene u poslovanju obveznih mirovinskih fondova u smjeru veće transparentnosti i kontrole, pa se tako predviđa imenovanje predstavnika osiguranika u nadzornim odborima mirovinskih društava, kao i obveza članova uprava obveznih mirovinskih društva da se povuku iz nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele.
Izdvaja se i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje.