MEĐU EUROPSKIM REKORDERIMA

Mač siromaštva visi nad glavom svakog petog Hrvata: 'Svakog jutra kad se probudim već mrzim taj dan...'

Goran Mehkek/CROPIX

Dragan Ukopina jedan je od novih siromaha. Ostao je bez posla u 59. godini života i preživljava od očeve mirovine. A otac ima 92 godine

Dragan Ukropina je 59-godišnji Zagrepčanin, koji je od ožujka ove godine redoviti ‘posjetitelj’ burze rada.

Cijeli je radni vijek proveo u Ini, gdje je radio na poslovima projektiranja. Među ostalim, projektiro je i brojne benzinske crpke. Danas, nakon desteljeća i desetljeća radnog iskustva, ponovno stanuje s roditeljima, od čije mirovine i živi. Ili, bolje rečeno, preživljava!

- Možete misliti kako mi je! Prva tri mjeseca na burzi sam još ostvarivao pravo na naknadu, ali sada doslovno živim od očeve mirovine. A otac ima 92 godine! Od te mirovine moramo pokriti sve troškove - kaže Ukropina. Posao traži svaki dan. Iako je zavšio Višu strojarsku školu, radio bi bilo što, samo da ne sjedi kod kuće. No, rezultati su porazni.

Stopa rizika

- Moje zanimanje više se ne traži. Ponude za posao slao sam čak i perkarnama, a radio bih i kao noćni portir, no posla za mene nema. Gdje god dođem, prepreka su mi godine, iako još mogu raditi - žali se Ukropina.

Na pitanje strahuje li od siromaštva, naš sugovornik kaže da u njegovu slučaju takvog straha nema.

- Ja sam već siromašan. Ako živite od mirovine starog roditelja, što ste onda nego siromašni?! Svakog jutra kad se probudim već mrzim taj dan - ističe Ukropina.

Njegova priča samo je jedna u nizu: slična iskustva ima stotine tisuća Hrvata, za koje čak i službena statistika kaže da su siromašni ili su na samom pragu siromaštva. Stopa rizika od siromaštva, naime, u Hrvatskoj je u 2011. iznosila čak 21,1 posto, što znači da siromaštvo poput Damoklova mača visi nad glavom svakog petog našeg sugrađanina.

Preciznije, nad svakim onim koji je ostvario manje od 24.240 kuna tijekom godine, ili oko 2.000 kuna mjesečno. Kod prosječne četveročlane obitelji taj je prag nešto niži i iznosi 50.904 kune na godinu.

Po opasnosti od potonuća u siromaštvo Hrvatska je među europskim rekorderima. Naime, podaci državne statitike pokazuju da veću stopu rizika od siromaštva u EU imaju jedino Bugarska, Rumunjska, Španjolska i Grčka. Pritom nije nebitno što su Bugarska i Rumunjska dvije najsiromašnije članice Unije, dok Grčka i Španjolska spadaju u rang problematičnh članica s europske periferije.

Ilegalne zarade

Kao i u drugim europskim zemljama, i u Hrvatskoj je kriza učinila svoje. Tako je 2010. stopa rizika od siromaštva u nas iznosila 20,6 posto, da bi u 2011. porasla na 21,1 posto. Prevedno na jezik apsolutnih brojki, to bi znači lo da je tijekom prošle godine opasnost od siromaštva zahvatila još barem 20.000 Hrvata.

U 2012. stručnjaci očekuju daljnji rast siromaštva. Društvene skupine kojima najviše prijeti bijeda i neimaštima su nezaposleni, ali i umirovljenici, te stariji ljudi bez mirovine, kakvih je u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, između 20 i 30 tisuća. Podaci prema kojima je na burzi rada s jučerašnjim danom bilo prijavljeno gotovo 346.000 nezaposlenih, dok je umirovljenika više od 1,2 milijuna, u svakom slučaju pale alarm.

S druge strane, najmanje šanse da potonu u zonu siromaštva imaju zaposleni: iako i njima standard pada zbog rasta poreznog opterećenja i cijena, tek svaki 19. zaposleni suočava se s opasnošću od siromaštva.

- Rast siromaštva ne iznenađuje jer ljudi gube posao, a nova se radna mjesta ne otvaraju, dok se istodobno u privatnom sekotru režu plaće. No, ti podaci dijelom i nisu vjeran odraz stanja u društvu jer mnogi koji rade kod privatnika dio plaće primaju “na ruke”. Isto tako, dio ljudi se bavi i iznajmljivanjem stanova. Takvi dohoci ‘u ilegali’ ublažavaju problem siromaštva - ističe Gojko Bežovan sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

- Sigurno da je bolje biti siromašan u Austriji ili Švedskoj, nego u Hrvatskoj. Ipak, socijalni transferi u nas dobro uspijevaju ublažiti siromaštvo, pa tu onda ne odstupamo bitnije od prosjeka EU - zaključuje Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Vatrogasna mjera

No, socijala je ipak samo vatrogasna mjera. Pravo rješenje za izlazak iz siromaštva može ponuditi jedino gospodarski rast, koji će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. A, toga u Hrvatskoj nema već četiri godine.

Začarani se krug prenosi s roditelja na djecu

Iako je po dimenzijama problema s kojim se suočavamo siromaštvo ‘zahvalna’ tema za svaku političku utakmicu, Bežovan smatra da ono neće izbiti u fokus stranačkog nadmetanja ni u predstojećim lokalnim izborima. Jedan od razloga za to on vidi u slabom civilnom društvu u Hrvatskoj.

- U svijetu se problemom siromaštva uglavnom bave organizacije civilnog društva. Njih je u Hrvatskoj razmjerno malo i uglavnom su aktivne u urbanim sredinama. K tome, u Hrvatskoj je jači pritisak civilnog društva u pravcu zaštite kućnih ljubimaca i gradnje njihovih skloništa, nego na suzbijanju siromaštva. Po tome smo već postali postmoderno društvo - ističe Bežovan.

Stručnjaci upozoravaju i na “začarani krug siromaštva”, u kojem se taj socijalni status prenosi s roditelja na djecu. Stoga smatraju da u iskrojenjivanju siromaštva treba početi raditi već s djecom. ( A. M.)

Tagovi

Izdvajamo