Mađari najstroži, Finci razmišljaju o ukidanju

Najava ministra zdravlja Darija Nakića da se razmišlja o uvođenju poreza na slatkiše jer su Hrvati po debljini peti u Europi izazvala je veliko zanimanje javnosti. Dok jedni drže da bi se tako možda smanjio broj dijabetičara i pacijenata s kroničnim nezaraznim bolestima poput visokog tlaka ili srčanih bolesti, drugi smatraju da je puno važnija edukacija o pravilnoj prehrani jer porezi ne pružaju dovoljno zdravstvene dobrobiti. Očekivano, konditorska industrija smatra da takvu odluku ne može donositi samo ministar zdravlja jer duboko zadire u gospodarstvo, pa i u moguće gašenje radnih mjesta. Stručnjaci za prehranu, pak, smatraju da je najvažnije naučiti djecu pravilnoj prehrani, a onda ni porezi nisu bitni.

Kupovat će se jeftino

Da zapravo nema jedinstvenog stava o porezima na slatkiše i slatka pića, govori i podatak da poreze na slatkiše zasad imaju samo Danska i Mađarska, a Francuska dodatno oporezuje samo slatka pića, kao i Finska u kojoj je u tijeku rasprava o mogućem ukidanju tog poreza. Istodobno Velika Britanija namjerava od 2018. uvesti takav porez. Britanski nutricionist s londonskog Kraljevskog koledža, Tom Sanders, kaže kako je povećanje cijene slatkih napitaka u Meksiku smanjilo potrošnju, ali za samo šest posto, što odgovara padu potrošnje od jedne kocke šećera dnevno. - To je kap u moru kalorija koje svakodnevno trpamo u sebe - rekao je Sanders. Tu njegovu sumnju potvrđuje i studija koju je prije dvije godine objavila EU, a riječ je o utjecaju poreza na smanjenje potrošnje oporezovane hrane jer se pokazalo da u slučaju povećanja cijena brendiranih proizvoda potrošači nalaze utjehu u jeftinijim proizvodima, ali jednako “ušećerenim”. Naravno, proizvođači slatkiša i sokova imaju drukčiji pogled na taj problem.

- Prije negoli ide s idejom u javnost, svaki ministar mora dobro razmisliti o njezinim posljedicama za hrvatsko gospodarstvo. Konditorskoj industriji valja pribrojiti i, primjerice, proizvođače ambalaže i sirovine. Riječju, 2000 Kraševih radnika množi se s četiri da bi se dobila prava brojka zaposlenih - ističe prokuristica Kraša Marica Vidaković. Dodaje kako ima industrija puno štetnijih za zdravlje od konditorske te da je svaka hrana zdrava ako se konzumira u umjerenim količinama, ali i obrnuto. Predlaže da za početak ministar krene s edukacijom građana o pravilnoj prehrani. Marica Vidaković upozorava da se, primjerice, nitko ne bavi pretilošću koja može biti posljedica GMO proizvoda koji na mala vrata ulaze u Hrvatsku. Činjenica je da su zemlje EU treći najveći proizvođač šećera, a drugi najveći potrošač u svijetu pa onda ne bi trebalo čuditi što je u središtu javnozdravstvenih problema. - Rizik debljine, a onda u konačnici i zdravstvenih posljedica te činjenice počinje u djetinjstvu.

Zabrana reklamiranja

Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija usvojila rezoluciju o zabrani reklamiranja slatkih namirnica, uključujući i pića namijenjenih djeci, u vrtićima, školama, na igralištima i sportskim priredbama na koje dolaze djeca - objašnjava prof. dr. Antoinette Kaić Rak, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Hrvatsku. Dodaje kako čak 30 posto energije djeca dobivaju iz slatkih bezalkoholnih pića. Zbog toga se, primjerice, u Švedskoj u reklamama za slatkiše ne smiju koristiti likovi iz crtića. - Svaka zemlja treba imati strategiju o smanjivanju konzumiranja šećera, masti i soli prilagođenu svojim prilikama, ali sigurno je da i eventualni porezi mogu poslužiti u konačnici za prevenciju debljine i bolesti - naglašava dr. Kaić Rak. Čini se da će o mogućem porezu na slatkiše u Hrvatskoj ipak odlučivati mnogi, a ne samo ministar zdravlja.