ZAGREB - Protiv 62-godišnjeg majora bivše JNA splitsko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu kojom ga tereti za spaljivanje Čilipa prilikom okupacije Konavala kraj Dubrovnika u listopadu 1991.
Identitet optuženog državno odvjetništvo u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama nije otkrilo, a mediji javljaju da je riječ o Srboljubu Zdravkoviću, državljaninu Srbije.
Njega se tereti da je počinio ratni zločin protiv civila jer je kao zapovjednik 3. motoriziranog bataljuna 5. motorizirane brigade JNA, nakon što je njegova postrojba okupirala Čilipe, naredio da se zapale Čilipi pri čemu je 90 obiteljskih kuća, gospodarskih i drugih javnih objekata od 5. do 7. listopada 1991. potpuno uništeno.
Pozivajući se na podatke srpskog Helsinškog odbora za ljudska prava o ratnim zbivanjima oko Dubrovnika, neki hrvatski mediji objavili su da je Srboljub Zdravković predvodio okupaciju Mokošice, zapovijedao snagama na Osojniku, a u dokumentarnoj seriji crnogorske televizije o "ratu za mir" snimljen je kako se hvali zauzimanjem Cavtata i Čilipa te priznanjem da je on "sve to spalio", pravdavajući se da se iz Čilipa pucalo na njegove vojnike.
Dubrovnik danas obilježava "Dan dubrovačkih branitelja", spomen na 6. prosinca 1991. kada je doživio najteža razaranja tijekom srpskocrnogorske agresije. U cjelodnevnom bombardiranju grada poginulo je 19 ljudi, a ranjeno 60. Najteže je stradala povijesna jezgra Dubrovnika, u kojoj je devet palača u potpunosti izgorjelo, a 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja.
Osim najnovije optužnice zbog spaljivanja Čilipa, DORH je objavio kraći pregled postupaka koji se u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili na Haaškom sudu vode zbog ratnih zločina na dubrovačkom području.
Zbog granatiranja dubrovačkog Starog grada sud u Haagu je na sedam godina zatvora 2003. osuđen bivši zapovjednik 9. vojnopomorskog sektora Jugoslavenske ratne mornarice admiral Miodrag Jokić koji je priznao krivnju. Njegov zapovjednik Pavle Strugar, koji je vodio napad na dubrovačko područje, je prvo osuđen na osam godina, pa mu je u žalbenom postupku 2008. kazna smanjena na sedam i pol godina zatvora.
I pokojni srbijanski predsjednik Slobodan Milošević bio je, među ostalim, optužen zbog napada na Dubrovnik i okolicu s ciljem pripajanja Crnoj Gori. U haškoj optužnici bilo je navedeno da su u granatiranjima poginula 43 civila i da je na područje stare dubrovačke jezgre pod zaštitom UNESCO-a palo oko tisuću granata. Miloševića se teretilo i za okupaciju Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika te sustavnu pljačku tih područja.
Haaški sud je Srbiji 2005. ustupio predmet protiv kapetana JNA Vladimira Kovačevića zvanog Rambo kojeg se tereti da je kao zapovjednik 3. bataljona 472. motorizirane (trebinjske) brigade ne samo naredio granatiranje Dubrovnika već i osobno u tome sudjelovao ispalivši više projektila.
U Crnoj Gori se, pak, vodi postupak protiv šestorice optuženih za ratne zločine u logoru Morinj kod Kotora. Prvostupanjskom presudom Mlađen Govedarica, Zlatko Tarle, Ivo Gojnić, Boro Gligić, Špiro Lučić i Ivo Menzalin proglašeni su krivima i osuđeni ukupno na 16 i pol godina zatvora, no prizivni je sud ukinuo presudu i naložio novo suđenje koje još traje.
U Hrvatskoj je, pak, 1994. pravomoćno na deset godina zatvora osuđen Rambov zamjenik Ž.S., 2008. podignuta je optužnica protiv ratnog gradonačelnika Trebinja Božidara Vučurevića, a godinu kasnije i protiv desetorice visokih oficira bivše JNA - Strugara, Jokića i Kovačevića, dvojice generala Jevrema Cokića i Mile Ružinovskog te još petorice. U 2010. je zbog granatiranja od Prevlake do Stona optužen zapovjednik tzv. Hercegovačkog korpusa vojske Republike Srpske Radovan Grubač.
Zbog zločina u logoru Bileća 2001. pravomoćno je na 14 godina zatvora osuđen Branko Ljubišić, zapovjednik logora u kojemu je 1992. bilo najmanje 120 zarobljenika s dubrovačkog područja.