Pregovori ministra financija Zdravka Marića i domaćih bankara oko refinanciranja duga cestogradnje ušli su u završnu fazu i idućih desetak dana očekuje se realizacija klupskog kredita u iznosu oko 2,5 mlrd. eura.
Premda se posljednji detalji još dogovaraju, prema neslužbenim informacijama, taj iznos banke bi odobrile na rok od 12 godina plus dvije godine počeka, uz kamatnu stopu oko 2,5 posto, što je nekoliko puta niže od one po kojoj se sada refinancira dug cestogradnje.
Izdašna likvidnost
S obzirom na to da je kreditna aktivnost domaćih banaka već godinama prilično skromna, a likvidnost izdašna, novi posao s državom očito smatraju isplativim. Međutim, kako se može čuti, preferirale bi kunsko izdanje koje nosi i nešto veću kamatnu stopu, dok država preferira jeftinije eursko izdanje.
Realizacijom tog kredita ministar Marić će završiti jedan od najvažnijih poslova u svom mandatu, a to je restrukturiranje neodrživog duga cestogradnje u iznosu od 5,2 milijarde. Prva faza te operacije je odrađena krajem prošle godine kroz izdanje euroobveznica u iznosu od 1,275 milijardi eura, a procjenjuje se da će ona cestarskom sektoru donijeti godišnju uštedu od oko 160 milijuna kuna. Tada je ministar Marić kazao kako slijedi druga faza refinanciranja s domaćim bankama, a koja se treba realizirati u prvom kvartalu ove godine.
Izdaci za kamate
Prema neslužbenim informacija, ona bi trebala donijeti dodatnu uštedu na izdacima za kamatne stope od oko 200 milijuna kuna godišnje. Inače, ukupni proračunski izdaci za kamate godišnje stoje između 10 i 11 milijardi kuna.
Analitičari primjećuju da će rješavanje druge faze restrukturiranja cestogradnje uslijediti u vrijeme kada će Moody’s i Standard& Poor’s izaći s novim izvješćem za Hrvatsku, 23. veljače i 23. ožujka.
- Realno je očekivati da će restrukturiranje duga cestogradnje pozitivno utjecati na ocjenu rejtinga, štoviše, to je jedna od ključnih karika koju će agencije uzimati u obzir pri razmatranju rejtinga - kaže Hrvoje Stojić, analitičar Addiko banke. Slično razmišlja i Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, ističući kako su visoki troškovi refinanciranja duga predstavljali značajan teret za održivost cestarskog sektora, te da restrukturiranje svakako treba pohvaliti. Međutim, ostaje problem operativnog restrukturiranja, bilo kada je riječ o cestovnom sektoru ili, primjerice, zdravstvenom sustavu.
- Ono što je problem jest kako povećati operativnu efikasnost, a to zasad izostaje. U slučaju cestovnog sektora to se odnosi na sustav naplate, ali i na sustav održavanja, jer analize pokazuje da je broj zaposlenih po kilometru autoceste u Hrvatskoj osjetno veći nego u zemljama u okruženju - kaže Šantić.
Premda je smanjenje izdataka za kamate značajno za fiskalnu stabilnost, ostaje činjenica da je to jedini segment u kojem je napravljen iskorak u smislu obuzdavanja rashoda. Ostvarenje proračunskog suficita na koje se poziva ministar financija ipak je uglavnom posljedica oporavka ekonomije i rasta proračunskih prihoda, dok su rashodi nastavili rasti.
Ekonomisti upozoravaju da bi ova “dobra vremena” ipak trebalo iskoristiti za obuzdavanje tekućih rashoda kako bi zemlja spremnije dočekala neku novu krizu. Tim prije što je Europska komisija nedavno apostrofirala upravo Hrvatsku i Latviju kao dvije zemlje koje bi mogle biti najviše pogođene povećanjem troškova financiranja. A trenutačni poremećaj na financijskim tržištima upućuje da to nije tako daleko.
Premija rizika
Ministar Marić je kazao da to nije ni neočekivano te da Hrvatskoj preostaje onaj drugi element kojim može neutralizirati te negativne šokove, a to je smanjivanje premije rizika.
Nakon refinanciranja duga cestogradnje, koji analitičari smatraju “važnom strukturnom reformom”, Vladu sada čekaju i druga područja u kojima mora obuzdati rashode, poput zdravstvenog i mirovinskog sustava. U suprotnom, ni rješavanje duga cestogradnje neće donijeti trajnije stabiliziranje državnih financija.