Marija Pejčinović Burić izabrana je za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe! Njezin protukandidat bio je potpredsjednik belgijske vlade i ministar vanjskih i europskih poslova te ministar obrane Didier Reynders.
Hrvatska ministrica vanjskih poslova osvojila je 159 glasova, dok je njezin protukandidat završio sa 105 glasova.
Pejčinovć Burić kandidirala se za glavnu tajnicu zajedno s Reyndersom, koji je s njom prije nekoliko mjeseci ušao u uži izbor, bivšim litavskim premijerom Andriusom Kubiliusom i bivšom grčkom ministricom vanjskih poslova Dorom Bakojanis.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe sastoji se od 324 zastupnika nacionalnih parlamenata iz 47 država članica.
Novoizabrana glavna tajnica Vijeća Europe rekla je u srijedu da Vijeće Europe nikada nije bilo važnije i da će u svom mandatu poticati veći dijalog među zemljama članicama kako bi se ostvarili glavni ciljevi organizacije - mir i prosperitet Europe.
"Smatram Vijeće Europe jednom od najvažnijih institucija u Europi, važnijom nego što je ikada bilo", rekla je u svom prvom govoru kao novoizabrana glavna tajnica Vijeća Europe obraćajući se zastupnicima Parlamentarne skupštine VE.
Istaknula je da međunarodna organizacija treba "poticati dijalog ne samo unutar glavnih tijela VE - Odbora ministara i Parlamentarne skupštine, nego i među zemljama članicama", rekla je Pejčinović Burić.
"Za vrijeme mog mandata zajednički ćemo raditi na ostvarivanju ciljeva ove organizacije, a to su mir i prosperitet europskih građana", zaključila je Pejčinović Burić i zahvalila se na iskazanoj potpori.
Ovi su izbori specifični i po tome što će VE voditi isključivo žene: zamjenica Glavne tajnice bit će Gabriella Battaini-Dragoni, na čelu Parlamentarne skupštine je Liliane Maury Pasquier, dok povjerenicom ostaje Dunja Mijatović.
Jedan od pvih čestitara novoj glavnoj tajnici VE bio je Andrej Plenković.
- Čestitam Mariji Pejčinović Burić na izboru za glavnu tajnicu Vijeća Europe i sjajnom rezultatu koji je postigla, što je naš najveći diplomatski uspjeh u kandidaturama za međunarodne institucije, ali i potvrda snažnog vanjskopolitičkog položaja Hrvatske danas! - napisao je premijer preko Twittera.
PVRH @AndrejPlenkovic: Čestitam ppVRH @MarijaPBuric na izboru za glavnu tajnicu @coe i sjajnom rezultatu koji je postigla, što je naš najveći diplomatski uspjeh u kandidaturama za međunarodne institucije, ali i potvrda snažnog vanjskopolitičkog položaja Hrvatske danas! https://t.co/3XgyfvmwP7
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) June 26, 2019
Pejčinović-Burić je postala prva političarka u hrvatskoj povijesti koja će zauzeti rukovodeću poziciju jedne međunarodne organizacije. I tako postala druga žena u povijesti na čelu VE i prva osoba iz srednje i jugoistočne Europe. Prva žena na toj poziciji bila je Francuskinja Catherine Lalumière 1989. godine, trenutna potpredsjednica udruge lobista za promicanje europske integracije, European Movement International.
Što radi glavni tajnik Vijeća?
Za razliku od Europske unije, VE ne može donositi zakone no može ojačati međunarodnu suradnju i sporazume oko bitnih pitanja povezanih s ljudskim pravima. Vijeće Europe ne treba miješati s Europskim vijećem što je tijelo EU koje čine šefovi država i vlada zemalja članica, njih 28.
Glavni tajnik Vijeća, koji vodi Parlamentarnu skupštinu i cjelokupnu organizaciju, odgovoran je za strateški odabir radnih programa i proračuna Vijeća Europe. Osnovana je 1949. godine, a danas ima 47 država članica, cijelu Europu osim Bjelorusije i Kosova, te Rusiju, Tursku i države Kavkaza.
Hrvatska se organizaciji pridružila 1996. i to je bio korak u procesu pristupanja euroatlantskim integracijama. U NATO smo ušli 2009. godine, a u EU 2013.
Glavni cilj Vijeća Europe je jačanje suradnje i jedinstva na europskom kontinentu, promicanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava. Uz ova tri ključna stupa koja predstavljaju temeljne vrijednosti Organizacije, Vijeće Europe bavi se i nizom specifičnih društvenih tema kao što su socijalna isključenost, rasna, nacionalna i druga netrpeljivost, trgovina ljudima, nasilje nad ženama, prava djece, bioetika, terorizam, zaštita kulturne i prirodne baštine te drugi suvremeni izazovi europskih društava. Trenutno je Vijeće Europe posebno angažirano u borbi protiv svih oblika netolerancije i diskriminacije pod geslom "živjeti zajedno u Europi 21. stoljeća“, pri čemu osobitu pažnju pridodaje zaštiti ljudskih prava osjetljivih društvenih skupina poput Roma, izbjeglica, migranta i LGBT osoba.
Najveći doseg Vijeća Europe ogleda se u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950. godine, i koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava sa sjedišteem u Strasbourgu gdje i sjedište Vijeća Europe.
Što sada postaje upitno?
Ako Marija Pejčinović Burić postane nova tajnica ona bi od listopada trebala zamijeniti Norvežanina Thorbjørna Jaglanda, sadašnjeg glavnog tajnika, bivšeg premijera, ministra vanjskih poslova i predsjednika parlamenta Norveške. On je i predsjednik Nobelovog odbora Norveške, onog koji odlučuje o Nobelovoj nagradi za mir.
U tom će slučaju ostati otvorene karte na stolu u Hrvatskoj: 'Tko će biti novi ministar vanjskih poslova u trenutku kada hrvatska treba preuzeti predsjedanje Europskoj unijom u siječnju 2020. godine?'
Rješavanje tog pitanja moglo bi izazvati pomutnje kad je riječ o imenovanjima novih ministara i pritisaka na premijera Andreja Plenkovića koji dolaze s desnog krila HDZ-a.
Marija Pejčinović Burić - životopis
Novoizabrana glavna tajnica Vijeća Europe i još uvijek hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u hrvatskoj je diplomaciji od 2000.
Rođena 1963. u Mostaru, Pejčinović Burić diplomirala je 1985. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a osam godina poslije magistrirala je europske znanosti nakon postdiplomskih studija na fakultetima u Brugesu i Varšavi.
Od 1995. do 1997. bila je direktorica Europskog doma Zagreb.
U hrvatsku diplomaciju ulazi 2000. imenovanjem za pomoćnicu ministra u Ministarstvu europskih integracija koje su tada vodili prvo Ivan Jakovčić pa Neven Mimica.
Godine 2005. postaje i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, koje tada vodi Kolinda Grabar-Kitarović, gdje se zadržava do 2008.
Istodobno je bila članica pregovaračke skupine za pregovore s EU-om u poglavljima 30-Vanjski odnosi, 31-Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, 34-Institucije i 35-Ostalo.
Na izborima 2008. kao članica HDZ-a izborila je mandat u Saboru i vodila je izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru Hrvatska-EU, zatim saborsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, te bila članica Odbora za europske integracije, Vanjskopolitičkog odbora, te Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU.
Od 2013. bila je savjetnicom za europske politike na projektima koje su financirali EU, bilateralni donatori i UNDP u Hrvatskoj u državama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU.
Za državnu tajnicu u MVEP-u imenovana je u studenome 2016., a za šeficu hrvatske diplomacije u ljeto 2017. (Hina)