Samo 14 posto hrvatskih maturanata sigurno je da im ne trebaju dodatne pripreme za polaganje državne mature ili upise na fakultete, a njih čak 67,5 posto planira sudjelovati u organiziranim pripremama, kako u školama gdje su one uglavnom besplatne tako i u onima koje organiziraju privatne tvrtke.
Nešto manje od petine učenika završnih razreda (18,5 posto) u trenutku ispitivanja još se premišljalo o tome, pokazalo je istraživanje “Organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u RH - nužnost, moda ili mehanizam produbljivanja socijalnih nejednakosti” autora Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja, predstavljeno u ponedjeljak.
Rezultati se temelje na podacima prikupljenima u školskoj godini 2017./2018. na 4501 maturantu iz 59 srednjih strukovnih škola i gimnazija. Među onima koji planiraju pohađati pripreme njih najviše, 34,7 posto, izjasnilo se da će to učiniti u školi, 11,9 posto sigurno je da će to biti kod privatne tvrtke, dok se 20,9 posto namjerava pripremati i kod privatne tvrtke i u školi.
- Regionalne razlike u namjeri sudjelovanja u organiziranim pripremama relativno su male - kažu autori.
Mladi iz Zagreba i okolice prednjače kada je riječ o (plaćenim) pripremama kod privatnika: njih čak 18 posto planira ići na pripreme kod privatnih tvrtki, a još 24,6 posto i kod privatnika i u školi. Svaki peti maturant (19,4 posto) koji dolazi iz imućnije obitelji (mjesečni prihod veći od 15 tisuća kuna) može si priuštiti pripreme isključivo kod privatne tvrtke, dok isto planira samo 5,4 posto učenika čija obitelj prima do pet tisuća kuna mjesečno.
Nevjerojatno zvuči i podatak da gotovo dvije trećine maturanata (65,4 posto) koji u srednjoj školi imaju zaključnu ocjenu odličan iz sva tri obvezna predmeta na maturi planira dodatne organizirane pripreme.
- Visoka pojavnost namjere pohađanja priprema ukazuje na potrebu promjena sadržaja i ritma poučavanja i učenja te vrednovanja i ocjenjivanja u srednjoškolskom obrazovanju. Produbljivanje nejednakosti obrazovnih prilika u situaciji deformirane nastavne godine 2019./2020. zahtijeva hitnu reakciju Ministarstva znanosti - pozivaju autori istraživanja.