“Moramo biti u pripravnosti za još jednu potencijalnu migrantsku krizu kao što je bila ona iz 2015. godine. Tada nismo bili spremni, ali Hrvatska danas štiti svoje granice. U slučaju novoga migracijskog vala postupit ćemo kao odgovorna država koja poštuje svoje granice i suverenitet i brine o sigurnosti cijele Europe”, istaknula je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na današnjoj međunarodnoj konferenciji “Domovinska sigurnost i upravljanje krizama”.
Prema njezinim riječima, nova migrantska kriza mogla bi nastati u slučaju da Turska pusti migrante prema Europi ili se otvore nova krizna zaštita na Bliskom istoku. Upitan nešto kasnije očekuje li novi migrantski val na hrvatskim granicama, kao što je bio onaj 2015. godine, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je odgovorio da se to neće dogoditi. Prema njegovim riječima, policija je odlično opremljena i strukturirana za zaštitu granica i borbu protiv ilegalnih migranata. No, u slučaju dolaska više desetaka tisuća migranata na hrvatsku granicu to neće biti dovoljno da im se onemogući ulazak u Hrvatsku.
Ministar obrane Damir Krstičević tvrdi da je vojska spremna pomoći policiji u slučaju potrebe zaštite granica. Na pitanje je li Vlada zauzela stav da u slučaju nove velike migrantske krize neće dozvoliti migrantima prolaz kroz Hrvatsku, odgovara kako je stav Vlade da osigura sigurnost granice i hrvatskih građana. Na mogućnost da se i vojska uključi u nadzor granice i “borbu” s migrantima osvrnuo se i viceadmiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera Hrvatske vojske. Prema njegovim riječima, to nije nimalo jednostavna stvar: “Vojnici se prethodno moraju obučiti za tu zadaću”.
Međunarodna konferencija “Domovinska sigurnost i upravljanje u krizama” održana je danas u prepunoj Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade u Zagrebu u organizaciji Jutarnjeg lista i Ministarstva obrane. Ministar obrane Damir Krstičević u svom obraćanju nije bio nimalo optimističan glede naše budućnosti.
“Očekuju nas još veće krize i sigurnosna situacija će biti još lošija. I na to moramo biti spremni. Ne smijemo čekati, već moramo djelovati proaktivno i biti spremni na te izazove. Novi trendovi traže od nas da budemo brži, bolji i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnju. Oni gledaju kako biti ispred sigurnosnih sustava i računaju na naš ustaljen način promišljanja. Stoga je naša obveza razmišljati izvan tih ustaljenih okvira, misliti out of box, poticati kritičko i kreativno razmišljanje, promišljati razne scenarije. Samo tako možemo uspjeti”, naglasio je Krstičević.
On je podsjetio na sve što je u ustroju sustava domovinske sigurnosti učinjeno u protekle dvije godine, ali je najavio i korake za budućnost. “Iduće godine nas očekuje izrada priručnika za upravljanje u kriznim stanjima, u kojima će se opisati konkretne uloge i zadaće. Pokreće se i studij domovinske sigurnosti u sklopu Sveučilišta za obranu i sigurnost ‘Dr. Franjo Tuđman’”, najavio je Krstičević.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u svom je obraćanju posebno naglasio da je u protekle dvije godine utrošeno više od 320 milijuna eura u više desetaka projekata opremanja policije, vatrogasaca i Gorske službe spašavanja, a sve u cilju poboljšanja sustava domovinske sigurnosti na terenu. Najveći dio tog novca je iz fondova EU. Prema njegovim riječima, u novom financijskom razdoblju do 2027. godine Hrvatska bi na raspolaganju mogla imati oko milijardu i pol eura za opremanje svih državnih i privatnih sastavnica domovinske sigurnosti. U tom kontekstu ministar je istaknuo skoro kadrovsko, zakonsko i materijalno jačanje sustava civilne zaštite. Tako je najavio formiranje helikopterske službe civilne zaštite.
Za nabavu novih helikoptera već je osigurano 40 milijuna eura. MUP bi kupio 6 novih helikoptera koje bi koristila civilna zaštita, a bili bi namijenjeni u slučajevima nesreća i katastrofa. U budućnosti bi ta služba mogla preuzeti poslove hitne medicinske pomoći koju sada obavlja Hrvatska vojska.
Govoreći o međunarodnoj suradnji, Božinović je posebno istaknuo svoj nedavni posjet Izraelu, gdje je s predstavnicima izraelskih institucija potpisao ugovore o suradnji hrvatske i izraelske policije u borbi protiv terorizma, ali i o suradnji u borbi protiv kibernetičkog kriminala.
Na probleme kibernetičke sigurnosti osvrnuo se i Olivier Onidi, zamjenik generalnog direktora za sigurnost, migracije i unutarnje poslove Europske unije.
“Kibernetička sigurnost u tradicionalnom obliku na sebe preuzima stabiliziranje odgovora na sve kibernetičke ugroze, ali moramo odgovarati i na sve suptilnije napade, kao što su pokušaji uplitanja u naše izborne procese, tu računamo na naše članice poput Hrvatske da nastoje jačati svoje snage. Predsjednica je rekla da ste spremni postati punopravna članica Schengena, a to znači da ćete osigurati područje Schengena gdje će svaka država dati svoje doprinose. Kao sljedeći korak vidimo da Hrvatska preuzima čelnu ulogu osiguravanja novog dogovora na razini EU oko migracija. Možete pomoći da okončamo ilegalne migracije i da pronađemo mehanizme zaštite onih kojima je zaštita potrebna. Prvi će pokušaj biti da se na razini EU usuglasimo oko mjera kako bismo izbjegli krizu iz 2015. godine”.
Prema riječima direktora Uprave za operacije i planiranje NATO IMS, generala Timothyja Bevisa, “sustav domovinske sigurnosti postat će jedan od vodećih primjera okupljanja svih zaduženih za sigurnost. Pozdravljam donošenje priručnika o domovinskoj sigurnosti, a to je povezano sa svim priručnicima koje postoje u Savezu, ali i UN-u, Svjetskoj banci itd.”.
Izdavanje Priručnika pozdravila je i predsjednica Republike, ali je dodala da se hrvatske građane treba informirati o tome kako se ponašati u slučaju terorističkih napada: “Naši ljudi puno putuju u inozemstvo i bilo bi zaista tragično da stradaju zbog vlastite neinformiranosti”. Također je uputila i poziv medijima da ne nasjedaju na pokušaje hibridnih napada koji su na Hrvatsku usmjereni iz susjednih nam, ali i drugih zemalja.