Braniteljska populacija ne uspijeva konzumirati prošireni opseg prava koji su dobili nakon izmjena Zakona o braniteljima iz 2017. godine, pa njihov ministar Tomo Medved za iduću godinu planira nove zakonske izmjene.
Iz plana zakonodavnih aktivnosti koje je Ministarstvo branitelja uputilo u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću proizlazi da je "podbacilo" korištenje naknada za nezaposlene branitelje i članove njihovih obitelji, zapinje na korištenju jednokratne novčane pomoći, na stambenom zbrinjavanju, a svi postupci, kako se pokazalo u praksi, traju predugo.
Pod rubrikom zašto je potrebna izrada izmjena zakona, Ministarstvo branitelja kaže da se pravila trebaju prilagoditi potrebama korisnika i da treba promijeniti pojedine uvjete za ostvarivanje određenih prava. Najlošije se, proizlazi iz podataka koje je prezentiralo Ministarstvo branitelja, novim braniteljskim povlasticama koriste oni kojima je pomoć najpotrebnija - a to su oni branitelji koji su postali dio socijale.
Ispada da se najteže koristi pravo na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji. Pravo na tu naknadu imaju nezaposleni branitelji i članovi njihovih obitelji ako su korisnici obiteljske invalidnine, zatim djeca poginulog ili nestalog branitelja nakon što im je prestalo pravo na obiteljsku invalidninu, korisnici osobne invalidnine, te bračni, izvanbračni drug ili roditelji poginulog branitelja. Osim nezaposlenosti, uvjet za dobivanje naknade za nezaposlene je i da nemaju registriran obrt ili trgovačko društvo, da nisu korisnici mirovine veće od 33 posto utvrđene proračunske osnovice, da ne primaju novčane naknade po drugoj osnovi, da ne posjeduju automobil koji im nije potreban za osnovne životne potrebe ili plovilo dulje od šest metara, te da nisu smješteni u zdravstvenoj ili kakvoj drugoj ustanovi na trošak države.
U prošloj, 2018. godini, za tu je svrhu bilo predviđeno 104 milijuna kuna, a utrošeno je svega 59 milijuna. Od planiranih oko 8000 korisnika naknade za nezaposlene branitelje, lani je bilo svega 3149 korisnika.
Nadalje proizlazi da je braniteljima komplicirano tražiti i jednokratnu novčanu pomoć (može se dobiti jednom godišnje, i to ako se, što propisuje članak 118. Zakona o braniteljima, pojavila kakva teška bolest, elementarna nepogoda, smrt člana obitelji i slično). Prema podacima koje je prezentiralo Ministarstvo branitelja, lani je bilo 1616 zahtjeva na temelju članka 118. Zakona o braniteljima, a sve više ih se podnosi pozivanjem na članak 121. Zakona (lani ih je bilo 1161). Stvar je u tome da članak 121. daje mogućnost da se jednokratna novčana pomoć braniteljima dodijeli na temelju odluke ministra.
Ministarstvo branitelja ističe da postupci za ostvarivanje pojedinih prava traju predugo, u prosjeku tri mjeseca, što je posebno problematično kod prava namijenjenih socijalno ugroženim skupinama.
Bez iznošenja konkretnih podataka, u Ministarstvu branitelja navode da su uočeni problemi i kod stambenog zbrinjavanja branitelja te da se pojedine odredbe ne tumače ujednačeno.
Komentirajući najavljene zakonske promjene, bivši SDP-ov ministar branitelja, sada europarlamentarac Predrag Fred Matić, kaže da treba olakšati put do naknada za nezaposlene branitelje i članove njihovih obitelji, no skeptičan je kada je posrijedi dodjela jednokratnih novčanih pomoći. Matić sumnja da je slučajno ispalo tako da se branitelji više obraćaju sa zahtjevima za dodjelu jednokratne pomoći po osnovi kojom je njezina dodjela diskrecijsko pravo ministra.
- Očigledno se ministar branitelja služi metodama zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji dodjelu pomoći građanima prikazuje kao da im je Bandić osobno nešto dao, a ne kao da su dobili pomoć iz gradskog proračuna. Tako i Medved radi svoj PR, i kada se branitelju dodijeli 500 kuna po osnovi diskrecijskog prava ministra, ispada kao da mu je Medved nešto dao - rekao je Matić.
Ključne novosti
Najvažnije novosti Zakona o braniteljima iz 2017. godine odnose se na ponovno otvaranje mogućnosti stjecanja statusa HRVI (ratnog vojnog invalida), te davanje statusa hrvatskog branitelja i pripadnicima HVO-a.
Prema podacima iz 2018. godine proizlazi da, za razliku od braniteljske populacije koja spada u sirotinju, pripadnicima HVO-a, i onima koji su 24 godine od završetka rata odlučili dokazivati status ratnih vojnih invalida, zakon nije previše kompliciran.
Tako je samo u prvih osam mjeseci prošle godine bilo podneseno gotovo 10.000 novih zahtjeva za status HRVI (mnogi se temelje na PTSP-u), od čega je najmanje polovica njih u startu imala kompletnu dokumentaciju. Veliki interes za HRVI skriva se iza mirovina koje su u prosjeku tek nešto manje od 6000 kuna.
Na temelju međudržavnog sporazuma iz 2006. godine Hrvatska financira mirovine 6782 pripadnika HVO-a i to u mjesečnom iznosu od 3000 kuna. Od početka ove godine pridružuju im se i oni pripadnici HVO-a koji su ishodili status RVI.
Ministar branitelja Tomo Medved tvrdi da brojke novih korisnika braniteljskih povlastica neće biti velike. U intervjuu koji je u kolovozu dao Jutarnjem, kazao je da su status hrvatskog branitelja ostvarile 1452 osobe, a što se tiče pripadnika HVO-a, u postupku je do ljeta ove godine bilo oko 2000 predmeta.