APEL DIREKTORA DRŽAVNIH TVRTKI MINISTRIMA

MIJENJAJTE ZAKONE! Izgubitćemo milijarde ako ne prisilimoljude da prodaju zemlju državi

Damjan Tadić / CROPIX

Javne investicije stoje jer ulagači i vlasnici zemljišta ne mogu postići dogovor o cijeni

Ako se brzo ne promijeni način rješavanja imovinskopravnih odnosa i ne promijeni Pravilnik o geodetskom projektu, dogodit će se kolaps u realizaciji naših investicijskih projekata - zavapili su nedavno čelni ljudi državnih tvrtki HŽ Infrastruktura, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatske vode i Plinacro ministru prometa Siniši Hajdašu Dončiću, ministrici graditeljstva Anki Mrak Taritaš, ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću i potpredsjedniku Vlade Branku Grčiću.

Riječ je o investicijama vrijednim nekoliko milijardi kuna. Članovi Vlade također su upozoreni da bi zbog postojećeg Zakona o izvlaštenju i odluka sudova pojedine već izgrađene prometnice trebale biti srušene!

Od ministara traže hitnu promjenu Zakona o izvlaštenju i donošenje pravilnika kojima bi se propisalo da se poljoprivredno zemljište kojim će proći linijski infrastrukturni objekt ne otkupljuje kao građevinsko te da država odredi minimalnu cijenu otkupa za svaku kategoriju zemljišta.

Zakon za Dalmatinu

Traže također da im se omogući da odmah uđu u posjed zemljišta i da procjenu vrijednosti rade sudski vještaci po unaprijed zadanim kriterijima. Vlasniku koji nije zadovoljan ponuđenom cijenom otkupnina bi bila plaćena prema sudskom rješenju, a radovi bi se normalno odvijali.

To je rješenje na tragu posebnog zakona koji je bio donesen zbog izgradnje autoceste Zagreb - Split i koji je omogućio realizaciju gradnje u predviđenim rokovima. No, taj se zakon odnosio samo na taj projekt i nikada nije proširen na izgradnju ostalih infrastrukturnih objekata.

Čelnici javnih tvrtki traže primjenu ovih mjera kako bi se izbjegla apsurdna situacija poput one u kojoj su se našle Hrvatske autoceste koje zbog nemogućnosti otkupa zemljišta već sedam godina ne mogu dovršiti 9,5 kilometara dugu dionicu od Velike Gorice do Zagreba. Neslužbeno, u HŽ Infrastrukturi su čak poništili neke natječaje zbog nemogućnosti otkupa zemljišta, dok je Plinacro za stupanje u posjed nekretnine preko koje treba proći magistralni plinovod morao ishoditi posebnu odluku Vlade. Kako doznajemo, nacrt novog Zakona o izvlaštenju je pred završetkom.

Glavni problem je u kategorizaciji zemljišta na kojoj se pojedini linijski infrastrukturni objekt treba izgraditi, odnosno treba li investitor postojeće poljoprivredno zemljište zbog izgradnje prometnice ili pruge otkupljivati kao poljoprivredno ili građevinsko.

Različite presude

Investitori tvrde da zbog prolaska neke prometnice poljoprivredno zemljište ne može automatski postati građevinsko, dok su vlasnici, naravno, suprotnog mišljenja. Kada završe na sudu, jedni i drugi se susreću s neujednačenom sudskom praksom. Neki sudovi presuđuju u korist vlasnika, a neki u korist investitora.

Rušenje dovršenog

Drugostupanjska tijela Ministarstva pravosuđa, pak, stava su da poljoprivredno zemljište izgradnjom ceste ili pruge postaje građevinsko. Naši sugovornici tvrde da je takav stav suprotan i stajalištima Europskog suda za ljudska prava jer na taj način vlasnik zemljišta ostvaruje veći prihod nego da je parcelu prodao na tržištu. Na taj način, primjerice, neugledna livada na koju je vlasnik možda zaboravio i desetljećima je nije koristio preko noći postaje enormno vrijedan komad zemlje. To ide u prilog i mešetarima koji doznaju da će preko neke livade proći neka cesta, otkupe je za sitniš i potom izvlaštenjem zarade velik novac. To enormno povećava troškove, ali i zbog dugotrajnih sudskih sporova praktički onemogućuje izgradnju. Razlika u cijeni četvornog metra poljoprivrednog zemljišta u odnosu na građevinsko može narasti pet puta.

Tu je i problem neovisnih sudskih vještaka koji procjenjuju vrijednost zemljišta. Često se događa da dva vještaka potpuno različito procijene vrijednost istog zemljišta u istoj kategoriji. Da apsurd bude veći, nerijetko se događa da državna tvrtka stupi u posjed nekretnine prije pravomoćnosti rješenja i izgradi objekt, a nadležno tijelo nekoliko godina nakon završetka izgradnje poništi rješenje o izvlaštenju i naloži da se nekretnina vrati u prvobitno stanje pod prijetnjom penala. U tom slučaju investitor bi trebao cestu ili plinovod izgrađen na tom zemljištu srušiti!

Nemoguća misija

Čelnici javnih tvrtki upozoravaju i na nemogućnost primjene Pravilnika o geodetskom projektu donesenog u siječnju ove godine. Njime se, naime, određuje da je investitor, umjesto države, dužan prije početka izgradnje sve postojeće čestice na koridoru budućeg objekta uskladiti u jednu. Kako na koridorima budućih cesta ima više stotina čestica, to znači da bi investitor trebao pronaći sve vlasnike, s njima potvrditi izmjeru, uskladiti izmjeru u gruntovnici i katastru, potvrditi novu izmjeru i “stvoriti” novu česticu. Sve ono što država 20 godina nije uspjela, investitor bi trebao napraviti u tri godine, koliko mu vrijedi građevinska dozvola. S obzirom na dosadašnju praksu rješavanja problema katastra i gruntovnice, naši sugovornici tvrde da je to nemoguća misija. Stoga se očekuje pomoć Ministarstva pravosuđa.

Ilegalne objekte ne mogu kupiti ni rušiti

Državne tvrtke prilikom izgradnje linijskih infrastukturnih objekata nailaze na nerješive probleme u slučaju kada na koridoru buduće ceste ili željeznice naiđu na nelegalno izgrađen objekt. S obzirom na status objekta, državna tvrtka ga ne smije otkupiti, a vlasnik ne može podnijeti zahtjev za legalizaciju jer se nalazi na koridoru izgradnje infrastrukturnog objekta. Ako je riječ o stambenom objektu u kojem su stanari, on se ne može rušiti jer je Zakon o stanovanju jači od Zakona o gradnji. I u tom slučaju začarani krug je zatvoren. Investitoru preostaje da promijeni koridor gradnje ili da zaustavi gradnju dok se problem ne riješi na neki način.

Izdvajamo