ZAGREB - Zaključkom o suradnji s Bosnom i Hercegovinom kod pružanja pravne pomoći u kaznenim postupcima, hrvatska vlada je u srijedu na sjednici u potpunosti odbacila navode i izrazila zabrinutost sadržajem pojedinih pravosudnih akata koje je Hrvatskoj uputila BiH poručujući da političke optužnice neće primati niti po njima postupati.
"Nakon 20 godina političke optužnice dopustiti nećemo. Ako je netko za nešto konkretno odgovoran takvim se ljudima može suditi i u Hrvatskoj, teoretski. A političke optužnice više Hrvatska neće primati. I na to preventivno upozoravam, prije svega susjede da gledaju svoj posao, a mi ćemo gledati svoj posao - to je poruka", rekao je premijer Zoran Milanović u povodu pojednih zamolbi koje je BiH uputila Hrvatskoj.
U zamolbama BiH upućenima hrvatskim pravosudnim tijelima za postupanje se, naime, u činjeničnom opisu kaznenih djela koristi široko postavljeno i ekstenzivno tumačeno sudioništvo u udruženom zločinačkom pothvatu, koje uključuje razne pripadnike oružanih snaga, policije, sigurnosnih i obavještajnih službi Hrvatske, pa i članove političkih struktura i članove tijela vlasti.
Također, koristi se i formulacija po kojoj su se zločini događali u okviru širokog i sustavnog napada vojnih snaga u koje je bila uključena hrvatska vojska.
"U opisu događanja u BiH spominju se napadi hrvatske vojske i neke stvari koje naprosto, po našem viđenju, nisu točne i one vrijeđaju pravni poredak RH. One ne proilaze iz međunarodnih sporazuma koji su bili na snazi i iskrivljuju sliku o tome što se tamo događalo", kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Ministar ističe kako je, naravno, interes svih individualno procesuiranje svih zločina te da je Hrvatsku u tom pogledu spremna pružiti pravnu pomoć svakoj zemlji.
"Ali, svaka zemlja mora znati da sve ono što izlazi izvan toga vrijeđa naš pravni poredak i mi po tome nećemo postupati", poručio je te izrazio očekivanje da će pravosudna tijela u BiH poštivati takav stav Hrvatske i "odstupiti od teza koje nisu točne i vrijeđaju naš pravni poredak".
Premijer Milanović ističe kako zaključak vlade "ima i mora imati" dosta političkih konotacija zbog političkih inkriminacija u predmetima koje je BiH poslala Hrvatskoj.
"Dvadeset godina nakon rata, dvije godine prije zaključenja rada Haaškog tribunala, nama dolaze predmeti s političkim inkriminacijama, s političkim frazama kojih smo se naslušali i nagledali, a o kojima je i Haaški tribunal nešto rekao kad je u pitanju Republika Hrvatska i naša uloga u BiH, u oslobodilačkom ratu i 'Oluji'", navodi premijer.
Od toga se moramo ne samo zaštititi, ističe Milanović, nego i upozoriti susjednu državu da takve stvari vrijeđaju hrvatski pravni poredak.
"Protivne su našim nacionalnim interesima i moramo jasno dati do znanja da po tome nećemo postupati", naglašava premijer, objašnjavajući kako se radi o zahtjevima koji ne sadrže niti jedan argumentirani razlog za postupanje.
Pomirljivi tonovi iz BiH: Hrvatska ima pravo odlučiti što će s optužnicama
Hrvatska kao suverena zemlja ima pravo odlučivati u kojim će predmetima ratnih zločina surađivati s vlastima Bosne i Hercegovine i to ničim nije dovedeno u pitanje, no neutemeljene su tvrdnje kako u takvim optužnicama postoje bilo kakve politike konotacije, stajalište je Ministarstva pravosuđa BiH koje je u srijedu dostavljeno Hini u Sarajevu nakon što je hrvatska vlada ranije tijekom dana zaključila kako više neće primati "političke optužnice iz BiH".
Tužiteljstvo BiH odbilo je komentirati izjave predsjednika hrvatske vlade Zorana Milanovića i ministra pravosuđa Orsata Miljenića kako neke optužnice iz BiH, u slučajevima ratnih zločina po kojim se traži suradnja policije i pravosudnih tijela u Hrvatskoj, sadrže neutemeljene i neprihvatljive kvalifikacije o ulozi Hrvatske i njene vojske tijekom rata na području BiH.
"To nećemo komentirati", kazao je Hini glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić, dok su iz Ministarstva pravosuđa u Sarajevu odgovorili pisanom izjavom u kojoj stoji kako su pravosudna tijela neovisna u procesuiranju ratnih zločina.
Podsjećaju kako je u slučajevima kada je tražena suradnja pravosudnih tijela Hrvatske Ministarstvo pravosuđa BiH bilo tek posrednikom.
Odgovornost za otkrivanje, procesuiranje i kažnjavanje počinitelja kaznenih djela je na pravosuđu obje države, a izvršna vlast je, barem u Bosni i Hercegovini, orijentirana na međunarodnu pravnu pomoć, pojašnjava se u izjavi.
Navode kako prema članku 26. sporazuma između dvije države o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, država ugovornica ima pravo odbiti pružiti pravnu pomoć ako je molba u vezi s djelom koje je, po mišljenju zamoljene države, kazneno djelo političke ili vojne prirode.
"Prema navedenom sporazumu Republika Hrvatska ima pravo odbiti pružanje međunarodne pravne pomoći, ukoliko ocijeni da je određeno kazneno djelo za koje se traži pomoć političke prirode, pa je i za očekivati da će zamolnice cijeniti u tom kontekstu. Na pravosudnim tijelima u Bosni i Hercegovini je odgovornost u vezi eventualnog pokretanja takvih postupaka, a na Republici Hrvatskoj da odbije pomoć u takvim slučajevima, ukoliko ih je bilo", ističu iz Ministarstva pravosuđa BiH.
U reagiranju također stoji kako je BiH uvijek imala korektne i prijateljske odnose sa Hrvatskom, ne samo kada se govori o međunarodnoj pravnoj pomoći.
"Nema potrebe dovoditi dobre namjere i dobrosusjedske odnose u pitanje zbog nečega što, svakako, nema nikakvu političku konotaciju", zaključuje se u izjavi.