Družićev jedini dotadašnji istup bila je kratka izjava za Jutarnji list u kojoj je negirao svoju povezanost s politikom i dodao kako “u demokratskoj proceduri u kojoj postoje različite političke opcije bilo bi neobično da su odluke jednoglasne”.
Zapravo je Družićevo imenovanje izazvalo snažno nezadovoljstvo među dijelom SDP-a, ali otvoreno se suprotstavio tek bivši ministar znanosti Gvozden Flego, koji je (svoju) vladajuću koaliciju optužio kako je izbor protuzakonit jer su članovi Vijeća postali ljudi koji to ne bi smjeli biti. Replicirao mu je Željko Jovanović, aktualni ministar obrazovanja, optužbom kako su u pitanju objede i frustracije, na što je Flego demonstrativno podnio ostavku u Odboru za znanost.
Flego ionako ne cijeni Jovanovića, kojega opisuje kao “provincijalnog docenta koji je nekompetentan za posao ministra obrzovanja i znanosti”, a u neslužbenim razgovorima nerijetko izražava svoje razočaranje “Vladinom konfliktnom politikom na područjima u kojima je potreban konsenzus s HDZ-om, kao što je obrazovanje”.
Ali to su, ionako, tek usputne nuspojave u priči o Družiću.
Puno važnije je to što se, četvrt stoljeća nakon što se povukao na Ekonomski fakultet, u javni život vratio Ivo Družić, nekada jedan od najmoćnijih komunističkih političara u Hrvatskoj. I to zahvaljujući predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću, koji je, prema priznanju saborskih zastupnika, direktno odlučio o novom čelniku Nacioalnog vijeća za znanost:
“Od nas se tražilo da glasamo za novi sastav Nacionalnog vijeća za znanost na čelu s Ivom Družićem, i to smo i učinili. Ostalo pitajte u premijerovu uredu, gdje je donesena odluka”, kratko je u ponedjeljak komentirao SDP-ov saborski zastupnik uz molbu da ne spomenemo njegovo ime.
Međutim na pitanje očekuje li u budućnosti i Družićev politički angažman, više nije bio tako decidiran: “Ne bih rekao, mislim da on izbjegava politiku, iako sam čuo da su mu bile ponuđene puno više funkcije od sadašnje.”
Ivo Družić o tome ne želi govoriti, ali znakovite su dužnosti koje mu je SDP-ova garnitura dodijelila u posljednje četiri godine: najprije su ga još 2010. imenovali predsjednikom Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga, čiji je godišnji promet veći od sedam milijardi kuna, potom je postao šef NO Plinacra, strateški supervažne tvrtke i ušao u Nadzorni odbor Podravke (koju vodi Zvonimir Mršić, član Predsjedništva SDP-a), a sada je postao i predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost.
Toliko važnih funkcija može imati samo onaj tko je u vrlo bliskim odnosima s vrhom vlasti.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA
