KOMENTAR

MILANOVIĆEVO VIĐENJE DOMOLJUBLJA, PORUKA CRKVI I NIZ OBEĆANJA Predsjednik je u premijernom nastupu najavio ono što je jasno svima koji ga poznaju

Zagreb, 180220.
Pantovcak.
Svecana predsjednicka inauguracija Zorana Milanovica na Pantovcaku.
Na fotografiji: Kolinda Grabar Kitarovic i Zoran Milanovic
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

 

Premijerni predsjednički nastup Zorana Milanovića bio je sadržajan i kvalitetan. Ako se postrani ostave nebitni detalji (je li sve trebalo biti tako kratko ili, tko je, božeprosti, smislio angažman Josipe Lisac), Milanović je najavio ono što je jasno svima koji ga poznaju. On neće biti fikus s Pantovčaka.

Novi predsjednik države sigurno će snažno utjecati na odluke koje se odnose na Hrvatsku vojsku i međunarodne odluke. Milanović je još u predizbornoj kampanji najavio da pripadnike HV-a treba povući iz Afganistana i pritom ga se napadalo kao nekoga tko dovodi u pitanje jedinstvo unutar NATO-a, da bi nedavno bilo obznanjeno kako će mnoge države povući svoje vojnike iz suludog afganistanskog građanskog rata u kojem nema pravih i krivih, nego loših i još gorih. Isto tako, sigurno će utjecati na izbor budućih veleposlanika, iako je to tema koja gotovo nema utjecaj na svakodnevni život u zemlji.

Puno je važnije obećanje da će zastupati "patriotizam zasnovan na Ustavu i ljudskosti, a ne na mitovima i traumama". Takvo viđenje domoljublja predstavlja šamar kasti profesionalnih domoljuba, koji se već godinama predstavljaju kao ekskluzivni predstavnici hrvatstva. Sada su dobili onoga koji im, u najmanju ruku, neće podilaziti. Kao ni Crkvi, što se pokazalo nepozivanjem biskupa i ostalih vjerskih predstavnika na inauguraciju. Sasvim opravdano jer je Republika Hrvatska sekularna država.

Bilo bi lijepo ako bi se u idućih pet godina počela ostvarivati Milanovićeva premisa prema kojoj budućnost hrvatske nacije ovisi, ponajprije, o kvaliteti školovanja i aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenijeg i uspješnijeg života, da se pravosuđe počne boriti protiv klijentelizma, a država snažniie zauzimati za prava manjinskih skupina i obespravljenih.

Problem je to što u Hrvatskoj i okolo prevladavaju turbulentni odnosi i različiti sukobi, od interesnih do svjetonazorskih. U takvim okolnostima veliko je pitanje koliko može napraviti novi predsjednik Republike, ali barem ohrabruju smjernice koje je naveo kao temelj svog mandata. Treba ga za početak podržati, ali i paziti pridržava li se danih obećanja.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo