Proslava Oluje u Kninu kao da je bila signal za ministre da se razbježe po dalmatinskim destinacijama na desetak dana godišnjeg odmora. Među njima je i nestranački ministar pravosuđa Orsat Miljenić čija je majka iz Milne, pa odmor redovito provodi u tom mjestašcu na otoku Braču koji je i ove godine hit među političarima. Iako je službeno na odmoru, ne gasi mobitel pa je gotovo u konstantnom kontaktu s ministarstvom, premijerom, ali i novinarima.
Kratke hlače, sunčane naočale i plavi šeširić čine ga idealnim turistom, zbog čega ga građani u Milni gotovo i ne prepoznaju. Sa suprugom i troje djece dane provodi u tišini Milne koja je, za razliku od drugih otočkih destinacija, još uvijek ostala oaza mirnog i obiteljskog turizma. Do te mjere da ministar ne mora strahovati kakvu će nepodopštinu sinovi i kćeri, stari od šest do 14 godina, osmisliti.
Novine ne čita
- Ionako će mi netko u mjestu javiti gdje su i što rade, a dalje od granica Milne teško će se pješke maknuti - kroz smijeh govori Miljenić.
Među stanovnicima Milne Miljenić, tvrdi, nije ništa drugačiji nego što je bio prije dolaska na čelo ministarstva. Osim što se sada, dodaje, s njime žele družiti i neki koji ga ranije nisu ni poznavali.
- Ali, pokušavam ostati isti i družiti se s istim ljudima kao prije - govori dok se od toplotnog udara koji hara Dalmacijom štitimo hladnim pićem i zidinama klasične bračke kamene kuće.
Ljeti Miljenić pokušava barem malo maknuti dnevna zbivanja iz svog fokusa. Novine gotovo i ne prati, a na televiziji ne propušta jedino nastupe hrvatskih olimpijaca. Kada sunce malo jenja, sa suprugom rado zaplovi brodom s kojim je, pohvalio nam se, obišao čitav Jadran, od Pule do Dubrovnika.
No, teme o kojima razmišlja nisu posve ljetne.
- Naš mandat obilježava štednja, a u pravosuđu, pogotovo u dijelu zatvorskog sustava, uštede su nemoguće. Ipak, nadam se da ćemo na jesen imati neke rezultate onoga što smo radili. Čekamo da vidimo kako će se novi Zakon o trgovačkim društvima, koji omogućuje osnivanje jednostavnih tvrtki za svega deset kuna plus troškovi, odraziti na gospodarstvo. Ako to prođe dobro, donijet ćemo i odredbu kojom ćemo temeljni kapital ostalih tvrtki povećati na 50 ili čak 100 tisuća kuna. Ljudi će tada jasnije znati s kime posluju - s malim trgovačkim društvom od desetak kuna ili s tvrtkom čija je temeljna imovina stotinu tisuća kuna, pa je samim time i sigurnija za poslovanje - objašnjava Miljenić. Najveće izmjene doživjet će Kazneni zakon i ozloglašeni Zakon o kazenom postupku. Dekriminalizacija marihuane u javnosti je najčešće spominjana izmjena Kaznenog zakona, te čini i jednu od ključnih odrednica SDP-ove predizborne politike. Miljenić tvrdi kako dekriminalizacija jest bitna, ali sa pozicije rasterećenja sudova, te da ona nije najznačajniji segment izmjena Kaznenog zakona.
Rasterećivanje sudstva
- Sudovi su zatrpani predmetima male vrijednosti. Tako je i s marihuanom. Posjedovanje manjih količina za osobnu upotrebu prebacit ćemo na prekršajne sudove, sitno dilanje na općinske kaznene sudove, a dilanje na veliko bit će procesuirano na županijskim sudovima. Tako ćemo rasteretiti sudstvo, ali i dati dozu ozbiljnosti višim sudskim instancama koje su se dosada morale baviti gotovo beznačajnim predmetima. Primjerice, na sudovima imamo situacije gdje nekoliko vijeća s više sudaca odlučuje o predmetu čija je ukupna vrijednost spora 500 kuna. Sustav to ne može platiti, a ni građani. To je naprosto neisplativo - objašnjava Miljenić.
Kaže kako je dolaskom u ministarstvo zatekao stanje u nekim sudovima gdje čak 30 posto sudaca ne zadovoljava norme.
- Zatražio sam da mi se objasni zašto je situacija takva. Neki su suci uistinu pretrpani, no ta brojka govori da negdje nešto nije u redu, bilo u organizaciji ili u odrađivanju posla - kaže Miljenić. Spominje primjer suda u Makarskoj gdje je zatekao čak 6500 predmeta u zaostatku.
- Uzeli smo suce s malih sudova iz zagrebačke okolice i stavili ih u zgradu Zagrepčanke, gdje rješavaju te sporove. Pri kraju su posla! A na taj način, uvođenjem sudaca koji nisu s prostora sporova, gotovo smo isključili mogućnost korupcije - zadovoljan je ministar. Najavljuje kako će takvim interventnim mjerama njegovo ministarstvo nastaviti smanjivati broj zaostalih predmeta. Stanje je sad nešto urednije nego prije nekoliko godina, kada zapravo nitko nije znao koliko na hrvatskim sudovima ima, primjerice, radnih sporova. Želja je ministra Miljenića ubrzati pravosuđe, što je i želja Europske Unije u koju Hrvatska samo što nije ušla.
- Kada je prekapacitiranost zatvora u pitanju, sustav raspolaže mjestima za 3500 zatvorenika, a kada sam preuzeo resor bilo ih je 5200. Sada je to smanjeno na 4900. Želja nam je sve one čije su zatvorske kazne do godinu dana preusmjeriti na društveno korisni rad, čime bismo rasteretili zatvore. Problem je i nedostatak kadra. Primjerice, zatvor u kojem je 900 osuđenika čuva svega 20 ljudi. Zatvorski sustav ovisi o prekovremenom radu djelatnika. Nigdje osim u zatvorskom sustavu nemamo prekovremene, ali tu su neizbježni. Nadam se da ćemo tim mjerama, kao i razvojem projekta zatvora u Šibeniku, smanjiti prekapacitiranost - kaže ministar.
Red na moru
No, Miljenić ozbiljno razmišlja i o uvođenju reda na more. Problematični su gliseraši koji obijesnom vožnjom dovode u opasnost druge sudionike pomorskog prometa.
- Od 1.1. iduće godine u Kazneni zakon uvodimo odredbu obijesne vožnje na moru. Svatko komu se dokaže to djelo ići će u zatvor ili dobiti uvjetnu osudu. To nije samo glisiranje, nego i vožnja pod utjecajem alkohola, prebrza vožnja i sve što se može svrstati pod obijesnost - kaže ministar. Odlučio je doskočiti i sustavu u kojem mnogi prometne kazne mijenjaju za dane u zatvoru. To je često neprovedivo jer takvi prekršitelji dobiju potvrdu da u zatvoru nema mjesta, čime slučaj često odvedu u zastaru.
Dokument za ovrhu
- Uvest ćemo sustav u kojem će prekrištelju, ako neko vrijeme ne plati, FINA direktno sjedati na račun, kao i u slučaju bilo kojeg drugog dugovanja. U isto vrijeme, nećemo više tolerirati situacije u kojem nakon praovomoćne presude vjerovnik mora pokrenuti još jedan postupak - ovršni - kako bi se naplatio. Pravomoćna presuda postat će dokument koji je sasvim dovoljan za ovrhu - najavljuje Miljenić.