Bivši europski povjerenik Neven Mimica gostovao je u emisiji Točka na tjedan N1 televizije i u razgovoru s urednicom Natašom Božić Šarić rekao da ga ne vrijeđa to što ga neki ljudi nazivaju briselskim čovjekom jer članstvo u Europskoj komisiji vidi kao ozbiljan, odgovoran i velik posao.
- Mislim da u ukupnom funkcioniranju EU postoji jedan deficit u razumijevanju između institucija i građana. Kroz 60-ak godina dijalog s građanima, upoznavanje bolje institucija i građana nije u dovoljnoj mjeri funkcioniralo. Generalno, za ovu prethodnu bivšu komisiju (Jean-Claudea Junckera) dijalog s građanima je bio jedan od prioriteta. Kroz pet godina mandata svi mi povjerenici smo održali 1800 dijaloga s građanima. Mogu reći da jedno početno približavanje je bilo vidljivo za vrijeme Junckerove komisije, pojašnjava Mimica.
Govoreći o pozicijama povjerenika, Mimica je kazao kako se ne može složiti s time da povjerenici predstavljaju ekspozituru zemlje iz koje dolaze i da su povjerenici te zemlje. - Ono što trebaju raditi jest unapređivanje europskih politika koje vrijede za cijelu Europsku uniju.
Mimica ističe kako je u mandatu koji je Dubravka Šuica dobila od predsjednice Europske komisije malo sužen.
- Važno je da je potpredsjednica Europske komisije iz Hrvatske. To samo po sebi određuje na neki način pozicioniranje te zemlje članice u ukupnom funkcioniraju europskih institucija. Činjenica je da zemlje koje imaju potpredsjednika EK u Europskoj komisiji imaju veći ugled. To mjesto poptredsjednice samo po sebi je važno, sam sadržaj mandata - demokracija i demografija, iako je taj resor demokracije sužen na dijalog s građanima i organiziranje Konferencije o budućnosti. Ovaj resor demografije je poprilično važan. To su područja na kojima nema upisanih, dogovorenih i zajedničkih politika EU koje bi se trebale provoditi, rekao je Mimica.
- Eurobarometar svaki mjesec tijekom svih ovih 6,5 godina koliko sam bio europski povjerenik istražuje tko je povjerenik iz te države. Iz Hrvatske je 75 posto ljudi koji su znali tko je povjerenik, kazao je Mimica.
- Ono što je manje zanimalo Hrvatsku jest sam portfelj kojim sam se bavio - međunarodna solidarnost. To nisu bile teme koje su hrvatsku javnost do kraja zainteresirale. Mislim da sam u tom mandatu napravio puno velikih stvari - od bitnog utjecaja na formuliranje globalnog, promjene globalnog svjetskog načina pružanja pomoći. Gdje je na razini UN-a dogovorena nova agenda 2030. Agenda ciljeva održivog razvoja, gdje više sama pomoć nije usmjerena i koncetrirana oko javnog novca, oko proračunskog novca koje bogati mogu dati svojim nerazvijenim i manje razvijenim partnerima, nego je to jedna agenda koja pravi razliku između pomoći iz javnog novca i privatnog angažmana, privatnih ulaganja u razvojno partnerstvo i mobilizacije vlastitih sredstava zemalja u razvoju, pojasnio je Mimica.
Upitan o tome koliko je bogatiji nakon šest i pol godina u Europskoj komisiji, rekao je: - Plaće jesu velike, one su određene europskim financijskim okvirima. Nešto manje od 20 tisuća eura. Ako ćemo gledati imovinske kartice prije i poslije mandata, sigurno je razlika poprilična.
Mimica ističe kako po zakonskim propisima, niti u Hrvatskoj niti u Europskoj komisiji ne postoji obveza prijave ukupne imovine nakon završenog mandata. - U Europskoj komisiji postoji obveza prijave one imovine koja bi eventualno mogla biti sporna - u smislu vlasničkih udjela, udjela u dionicama, itd. S razine EU, ono što bi moglo izazvati sukob interesa - udjela u vlasničkim strukturama i udjela u dionicama, to imam minimalno. Porast imovine jest novi stan u Zagrebu, kazao je Mimica u Točki na tjedan.
- U cijeloj priči oko moje imovine, mislim da se pokušavalo nešto napraviti što nije dio procesa imenovanja i propitivanja na razini Europske unije. To treba uvijek propitivati, ali kod kuće. Od Bruxellesa očekivati posao koji nije učinjen kod kuće ja mislim da je u ovakvom kontekstu neprimjereno, dodaje Mimica.
- Kad je siromaštvo u pitanju, onda sam možda ja dobar sugovornik za europske teme. Nismo u cjelini riješili problem siromaštva. Postoje zemlje, nažalost i Hrvatska je među njima, gdje je razina siromaštva veća nego u drugim zemljama. Reći da Hrvatska nije unutar svog šestogodišnjeg članstva u EU profitirala ili da nije imala koristi jer je razina siromaštva još uvijek visoka, mislim da je to vrlo statičan pristup, rekao je Mimica.
Na pitanje kako to da je Hrvatska u kupovnoj moći napredovala samo 4 posto od ulaska u EU, dok je Rumunjska u istom razdoblju napredaovala za 18 posto, Mimica je odgovorio: - Sporije smo prosperirali. Relativno gledajući na druge zemlje članice. Ali ostaje činjenica da nitko od onih koji su bili ispod prosjeka, bilo po kupovnoj moći ili nekom drugom kriteriju, da u tom razdoblju nije moguće doći do iznadprosječne razine.
- Mislim da su razlozi vezani uz uigravanje u načinu, brzini, kvaliteti i efikasnosti korištenja svih onih sredstava koji u Europsi postoje da bi se ujednačavali razvojni disbalansi koji postoje među zemljama članicama. Mislim da je sljedeće razdoblje tek razdoblje u kojem Hrvatska može ubrzati približavanje europskom prosjeku, dodaje.
O imidžu Hrvatske u Bruxellesu kaže kako je teško govoriti o jednoj općoj percepciji.
- Nema jednoznačnog unaprijed utvrđenog stava ili percepcije pojedine zemlje. Hrvatska ima sasvim pristojan, sasvim dobar položaj unutar europskih institucija. U korištenju fondova nismo među onima koji su to intenzivno uspjeli iskoristiti, smatra Mimica.
- Samo predsjedanje jedne zemlje članice Vijećem Europske unije ne treba predimenzionirati, niti ga umanjivati, smatra Mimica.
- Međutim, samo predsjedavanje, gotovo bih rekao ne može propasti. Hrvatska nije u poziciji niti sad prije početka predsjedavanja, niti uvjeren sam na kraju predsjedavanja da bilo tko u europskim institucijama kaže - e ovo predsjedavanje je zaista žalosno, rekao je.
Smatra kako su Hrvatskoj u sklopu predsjedavanja nametnute barem dvije velike teme - Brexit i sedmogodišnji proračun EU.
- Ni jedna ni druga tema nije raščišćena. Te će dvije teme u velikoj mjeri opteretititi ali i usmjeravati prioritete hrvaskog predsjedanja. Sljedeća tema je tema proširenja, tema koja je nažalost doživila jedan potpuno neopravdani zastoj, blokadu, barem kada se radi o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Upravo tu Hrvatska kao zemlja koja zna što znači proširenje ima aktivnu legitimaciju koja nam može pomoći da u svim tim velikim skupovima može napraviti pomak koji je izostao nekoliko mjeseci prije našeg predsjedavanja, kazao je Mimica.
Osvrnuo se i na to što bi značila pobjeda, a što gubitak Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima.
- U politici je trend jako važan. U ovom trentku sigurno da SDP ima dobar trend približavanja glavnoj vodećoj stranici - HDZ-u. Barem po anketama za pralmenatne izbore, a jednako tako u predsjedničkim anketama je među troje vodećih kandidata. Sve je moguće i sasvim sigurno da Zoran Milanović s pobjedom na predsjedničkim izborima pojačava trend na parlamentarnim izborima. Trend ipak nije sve i ne može se samo pobjedom Zorana Milanovića očekivati da će SDP napredovati prema većinskom odbariom građana na parlamentarnim izborima, rekao je Mimica.
O eventualnoj velikoj koaliciji SDP-a i HDZ-a kaže: - Čini mi se da dvije velike stranke imaju trendove koje će oih dvoesti do toga da budu dominantne stranke i nakon parlamentarnih izbora. Ja se nadam da će SDP imati korak više od HDZ-a nakon parlamentarnih izborima. Sigurno će se pojaviti pitanje nakon parlamentarnih izbora pitanje velike kolacije. U ovom trenutku ja ocjenjujem da je vrlo teško očekivati da će u ijednoj stranici biti političkog razumijevanja da se ide u eventualnu veliku koaliciju. Postoje velike teme za koje sumnjam da bi se prije sastavljanja koalicije mogao postići dogovor.