Šefovi država članica EU na summitu u Bruxellesu u petak gotovo sigurno će izabrati Jeana Claudea Junckera za budućeg predsjednika Europske komisije, bez obzira na javno protivljenje Velike Britanije.
Očekuje se da će Britanci zatražiti i glasanje u Vijeću što se nikad do sada nije dogodilo, iako znaju da će na tom glasanju izgubiti jer je osigurana potrebna većina za Junckera. Njega je podržala i Hrvatska, a naša Vlada podržava i ideju da predsjednica Europskog vijeća nakon završetka mandata Hermana van Rompuyja bude sadašnja premijerka Danske Helle Thorning Schmidt.
Lobiraju i države
No, istodobno svaka država lobira za dobivanje što važnijeg sektora u EK. Hrvatska očekuje važan resor za svog kandidata Nevena Mimicu, sada povjerenika za potrošačku politiku s jednogodišnjim stažom. U hrvatskim se medijima pojavila informacija da bi Vlada htjela mjesto povjerenika za regionalnu politiku, ali u Bruxellesu sumnjaju da će taj cilj biti moguće ostvariti. To je resor oko kojeg se vrti najviše novca iz EU fondova - u njega spada i kohezijska politika i fondovi za regionalni razvoj. Trenutno je povjerenik za regionalni razvoj Austrijanac Johanes Hahnn. U Bruxellesu smatraju da se taj resor ne može dati novoj članici koja je, u odnosu na broj stanovnika, jedan od najvećih korisnika fondova za regionalni razvoj.
Možda i potrošači
U kalkulacijama koji bi resor Mimica mogao dobiti, spominje se i mogućnost da ostane povjerenik za zaštitu potrošača, ako ovaj resor uopće ostane zaseban kao što je u ovom trenutku. Praksa da isti povjerenik ne dobije isti resor u dva mandata u ovom bi slučaju bila nevažna jer je Mimica u tom resoru tek godinu dana, i to u zadnjoj godini mandata sadašnje Komisije.
Za Mimicu stoga u Bruxellesu smatraju realnijim da, sukladno tradiciji, iskustvu i položaju Hrvatske, dobije resor koji bi na neki način bio vezan uz turizam ili pomorstvo.
Proširenja možda više neće biti
Borbe nema oko proširenja. Naime, upitno je hoće li taj resor uopće opstati ili će se spojiti s vanjskom politikom. Proširenje naime više nije niti u ekstenzivnijem popisu EU prioriteta, iako se Hrvatska, Slovenija, Austrija i još neke države zalažu za tu politiku. Pitanje je pak i kako će biti ustrojena EK: najavljeno je da će se resori grupirati uz potpredsjednike. Male države stoga inzistiraju da se ne stvaraju povjerenici drugog reda.