Od 1. rujna iduće godine na internetskim stranicama Državnog sudbenog vijeća građanima bi trebale biti dostupne imovinske kartice svih sudaca. Iz njih bi se, jednako kao što je to u slučaju državnih dužnosnika i nositelja lokalnih vlasti, trebali iščitati podaci o ukupnoj imovini, od plaće, preko nekretnina, dionica, vrednijih pokretnina, do načina na koji je imovina stečena.
Uz imovinu suca, u imovinskoj kartici treba se navesti i imovina supružnika. Suci i sada imaju obavezu podnositi imovinske kartice, no one nisu dostupne javnosti. Čuvaju se u Državnom sudbenom vijeću (DSV), a da bi se u njih izvršio uvid, potrebno je slati pismeni zahtjev, čekati da se on odobri i na kraju fizički otići u DSV kako bi se preuzeli. Ova komplicirana procedura često obeshrabri novinare, a “običnim” građanima podaci o imovini sudaca de facto su nedostupni.
Objava imovinskih kartica sudaca tek je jedna od novina sadržanih u paketu izmjena i dopuna zakona koje je Ministarstvo pravosuđa jučer pustilo u javnu raspravu. Mijenja se Zakon o DSV-u, Zakon o sudovima, Zakon o područjima i sjedištima sudova te Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.
'Suci nisu protiv'
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kaže kako nisu točne teze da se suci protive objavi imovinskih kartica. - Sastao sam se s predsjednicima svih sudova i pitao ih imaju li kakve prigovore na objavu imovinskih kartica. Nitko nije imao niti jednu - rekao je ministar, najavljujući niz drugih novosti koje donose izmjene Zakona o DSV-u.Među njima je promjena u sastavu DSV-a te uvođenje strožih kriterija po kojima će ubuduće imenovati suce. DSV bi i dalje imao jedanaest članova, sedam sudaca, dva profesora pravnih fakulteta i dva saborska zastupnika. Promjena bi se odnosila na sastav sudaca. Umjesto dva općinska, ubuduće bi bio jedan općinski, umjesto dva županijska suca u DSV-u bi bila tri, a ostala bi dva suca Vrhovnog suda te jedan sudac sa specijaliziranog suda. Kako bi se razbilo zagrebački i splitski lobi koji trenutačno vladaju u DSV-u, zakonom će se odrediti da se županijski suci članovi DSV-a izaberu iz tri različite regije. Predsjednik DSV-a moći će postati samo sudac Vrhovnog suda, članovi će se moći birati u maksimalno dva mandata (jedan traje četiri godine), ali ne uzastopna.
Bitna novost je i dokidanje proizvoljnosti članova DSV-a kod izbora sudaca, što je izašlo na vidjelo i kod zadnjeg imenovanja sudaca u Županijski sud u Zagrebu, kada je imenovana sutkinja koja je po bodovima bila tek na sedmome mjestu, a da problem bude veći, imenovana je za kaznenu sutkinju iako nema iskustva u toj grani sudovanja i prijavila se za građanski odjel.
Prema riječima ministra Bošnjakovića, DSV će se pri imenovanju morati držati redoslijeda kandidata utemeljenog na bodovima. Maksimalno će se moći dobiti 150 bodova, a od toga na temelju razgovora u DSV-u najviše 15, s tim da će pitanja za kandidate biti strukturirana i ista za sve. Glavnina bodova se crpi iz kvalitete i kvantitete dotadašnjeg rada te aktivnostima na radionicama, predavanjima, stručnim radovima.
- Radi jačanja neovisnosti sudstva isključujemo ministra pravosuđa iz postupka imenovanja sudaca i on više neće davati mišljenje o kandidatima. Također, ministar neće imenovati ni v. d.-a predsjednika suda, nego će to biti u nadležnosti predsjednika neposredno višeg suda - kaže Bošnjaković.
Nove ovlasti DSV-a
DSV će dobiti i neke nove ovlasti, a to je da umjesto predsjednika sudova odlučuju o davanju odobrenja sucima da uz sudačku dužnost obavljaju i druge poslove.
Krupnije promjene predviđaju se i izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Zakona o područjima i sjedištima sudova. Najveća je potpuno ukidanje prekršajnih sudova koji će se pripojiti općinskim sudovima i u okviru njih funkcionirati kao prekršajni odjeli. Na taj će se način riješiti problem viška prekršajnih sudaca koji će se razmjestiti na rad u drugim granama sudovanja.
Nadalje, ide se u treći korak redefiniranja mreže sudova. Budući da će se ukupni broj sudova smanjiti, otvoren je prostor za osnivanje novih, i to u Zagrebu i Splitu koji su najopterećeniji. Trenutačno u Zagrebu imamo Općinski kazneni sud, Općinski građanski sud i Općinski sud Novi Zagreb. No, sud u Novom Zagrebu, kako kaže ministar Bošnjaković, nije bitno rasteretio Općinski građanski sud i zato će se osnovati treći - Općinski sud u Sesvetama. Područje Dubrave trebalo bi potpadati pod sud u Sesvetama ili Novom Zagrebu.
Splitski općinski sud podijelio bi se na dva. Jedan bi bio nadležan za sam grad Split i stalne službe na otocima, a drugi sa sjedištem u Dračevcu pokrivao bi ostatak područja Splita i službe u Imotskom, Trogiru i drugdje.
Nova mreža sudova
Kako se u praksi pokazalo da u nekim mjestima nije polučen željeni efekt ukidanjem suda, Bošnjaković je odlučio vratiti dio općinskih sudova. Tako će ponovo biti osnovani općinski sudovi u Vinkovcima, u Đakovu, Kutini, Pazinu, Crikvenici, Metkoviću i Daruvaru. Redefiniranje mreže sudova pratit će i intervencije u područja i sjedišta državnih odvjetništava. S obzirom na organizaciju mreže sudova, Ministarstvo pravosuđa predlaže da se u cijeloj Hrvatskoj ustanove 33 općinska državna odvjetništva i 15 županijskih.
Mijenja se i proces imenovanja predsjednika Vrhovnog suda
Nakon izmjena Zakona o sudovima trebali bismo imati transparentniji postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda i više se ne bi smjelo dogoditi da se čelnika najvišeg suda u državi imenuje u zadnji čas, kako je to nedavno bio slučaj s Đurom Sessom.
Prema Bošnjakovićevu prijedlogu, postupak bi se morao pokrenuti šest mjeseci prije isteka mandata aktualnog predsjednika. Poziv kandidatima raspisao bi DSV, a moguće je, kaže ministar, da to učini i Ured predsjednika(ce). Kandidati za predsjednika Vrhovnog suda imali bi obavezu dostaviti svoj program rada, a predsjednik(ca) države s njima bi obavio(la) razgovor prije nego što nekoga predloži. Prethodno mišljenje davala bi opća sjednica Vrhovnog suda i nadležni saborski odbor, a predsjednika Vrhovnog suda bira Sabor.
Zakonom bi se uredilo i godišnje izvješće koje predsjednik Vrhovnog suda podnosi Saboru, tako da se preciznije definira njegov sadržaj.