Ministar zdravstva Milan Kujundžić govorio je jutros o pregovorima o kolektivnom ugovoru, odlasku i povratku liječnika u Hrvatsku, održivosti zdravstvenog sustava te o svojoj sudbini na čelu Ministarstva zdravstva.
"Dijalog je najvažnija stvar u svakome društvu. Nijednog trenutka dijalog između ministarstva i udruga nije prekinut. Liječničke udruge upozoravaju da nisu reprezentativni. To je problem koji je nastao 2013. kada je tadašnji ministar rada Mirando Mrsić izbacio liječničke sindikate jer nisu reprezentativni", rekao je Kujundžić u emisiji Novi dan N1 televizije dodajući da su to krenuli ispraviti kroz Zakon o reprezentativnosti.
"No, zbog sukoba među sindikatima to je malo usporeno. Nigdje u svijetu se ne pregovara o pravima liječnika bez liječnika", ustvrdio je Kujundžić.
Ministar se osvrnuo i na izjavu predsjednika Hrvatske liječničke komore Krešimira Luetića da je plaća liječnika niža od prosječne plaće u gradu Zagrebu.
"Nisam ekspert za financije, ali mislim da je doktor Luetić nešto krivo rekao, mislim da je prosječna plaća u Zagrebu 6500 kn, možda griješim, a plaća liječnika oko 9000 kn. Neovisno o tome mislim da su plaće liječnika niže u odnosu na zapadne zemlje i na tom tragu je doktor Luetić u pravu", rekao je Kujundžić za N1.
Kaže da se zalaže za model da se plaće povećaju onima koji više rade jer, kako kaže, nismo svi isti, ni u svijetu nemaju svi iste plaće. Objašnjava da će i Hrvatska trebati postupiti poput Rumunjske i Poljske i povećati plaće liječnicima kako bi ih zadržali ili vratili u svoje zemlje.
"Neće sedam ili deset posto povećanja zadržati liječnike u zemlji, nije presudna stvar, ali je znakovito da ova Vlada povećava plaće u granicama mogućeg, mi sada u Hrvatskoj povećavamo broj liječnika i sestara, a poglavito povećavamo broj specijalizacija. Nažalost, preko noći se ne može ispraviti što se nije prije pet godina davao dovoljan broj specijalizacija. Da se to dogodilo, mi ne bismo sada imali krizna stanja po bolnicama", istaknuo je.
Slabo plaćeni prekovremeni sati
"Otišlo je 600 liječnika, ali na sreću više od polovice se vratilo, imamo trend da se liječnici vraćaju u Hrvatsku. Vraćaju se jer shvate da 'nije u šoldima sve'. Imaju veće plaće, da, ali nije život jednog čovjeka samo zato što će imati više novaca", uvjerava ministar.
Kujundžić je svjestan problema prekovremenih sati, točnije, kako su slabo plaćeni.
Za 16 sati koje radite poslijepodne dobijete 500 kuna, kada to podijelite ispadne 70 kuna po satu što je uistinu malo. Velika većina liječnika, iako ne znaju hoće li imati za vrtić, kredit za stan ili leasing za auto, odrade svoj posao. Mi kao nacija moramo poraditi više ako hoćemo zadržati kvalitetno zdravstvo dostupno svima. Moramo se miriti s činjenicom da 750 eura po glavi stanovnika gdje dvoje plaćaju, a treći ništa, da ćemo morati taj broj dići prema 3000 eura kao što je u Europi", kaže Kujundžić.
Ponovio je da je odgoda parafiranog sporazuma sa sindikatima samo bio svojevrsni time out u kojem je Vlada našla dogovorenih 400 milijuna kuna. "Paradoks hrvatske medicine je da što više i bolje radiš financijski radiš 'štetu'. Uzmimo za primjer Spinrazu i 150 milijuna kuna koje je trebalo izdvojiti za to", rekao je.
"Nije lako naći dodatne novce za zdravstvo, a nažalost sigurno ima mjesta gdje se nepotrebno troše novci. Svi su bili razapinjani na križ kada su spomenuli mogućnost povećanja premije za dodatno zdravstveno osiguranje. Prostor je veliki u trošarinama na cigarete i alkohol, ne toliko zbog novca koliko zbog prevencije. Neće nam djeca kupovati cigarete i alkohol, smanjit će se broj tumora", ističe Kujundžić.
'Plenković se ne treba bojati'
Smatra da bi povećanje trošarina i cijene dopunskog mogli stabilizirati stanje u zdravstvenom sustavu.
"Naslijedili smo ukupni dug od osam milijardi i nismo ga povećali u ove tri godine. Duplo smo povećali izdvajanja za nove lijekove, veledrogerije s pravom traže svoje novce. I sad smo iz HZZO-a veledrogerijama isplatili 500 milijuna kuna i tako smo gasili požar", objašnjava ministar zdravstva.
Poručuje da je zahvalan oporbi što je pokrenula saborsku raspravu o povjerenju njemu kao ministru jer je to "demokratski i normalno", a njemu će to dobro doći jer, kako kaže, nema svoj PR pa nije dovoljno govorio što je sve Vlada napravila u tri godine.
"Ja mislim da se premijer Andrej Plenković ne boji niti se treba bojati nikoga", odgovorio je na pitanje je li ostao nakon rekonstrukcije Vlade jer je Plenkovića bilo strah da ne izgubi potporu desnog krila HDZ-a.
Uvjeren je da se koalicija neće raspasti te da je Hrvatima dosta ratova i ratovanja.