Želim izgraditi kvalitetan sustav, jer sadašnja situacija u kojoj mi se u svakodnevnim razgovorima gospodarstvenici žale na postupanje Porezne uprave nije normalna i po tome smo jedinstveni u svijetu. Suludo je da ministar financija mora znati za svaki slučaj. Mene veleposlanici zovu zbog poreznih rješenja, pa sam tako imao za istim stolom i japanskog i američkog veleposlanika zbog jednog rješenja Porezne. Ne želim se baviti slučajevima, pa da me i rođeni brat nazove, ili Obama, neću se uvlačiti u pojedina pitanja, već hoću sustav”, tim je riječima Boris Lalovac, ministar financija, najavio na skupštini Hrvatske komore poreznih savjetnika izmjene zakona i ostalih propisa koji bi trebali uslijediti u idućoj godini.
U prvom redu to je uvođenje novog instituta - financijskih sudova. Lalovac, kako je priznao, razgovara s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem da sadašnji Samostalni sektor za drugostupanjski postupak Ministarstva financija zamijene sudovi koji će se zvati financijski ili nekako drugačije i u kojima bi sjedili i porezni savjetnici. U tom modelu o drugostupanjskim rješenjima odlučivala bi struka, a ne samo Ministarstvo financija. Generalna ideja ministra je da se ojača uloga poreznih savjetnika u društvu i gospodarstvu i da oni postanu svojevrsni filter između poreznika i gospodarstvenika odnosno investitora.
Boris Šuvak, ravnatelj Porezne uprave, ističe da mu je misija Poreznu upravu urediti po europskim standardima. Zbog toga se već interveniralo i stupio je na snagu novi Zakon o poreznoj upravi, uskoro slijede novi pravilnici, ali i izvjesne promjene i u Općem poreznom zakonu. Prema njegovim riječima, situacije da u nekoj tvrtki porezni nadzor traje tri-četiri godine su prošlost, jer se time onemogućavalo i poduzetnike da normalno obavljaju svoj posao.
- Kako da oni svojim poslovnim partnerima objasne da mu poreznici sjede u firmi i češljaju papire godinama - retorički je upitao Šuvak. Po novome, u kompanije će odjednom ulaziti četiri inspektora - specijalista za primjerice PDV, dobit, dohodak i promet i oni imaju rok od 90 dana da naprave nadzor. Cilj je Porezne uprave, tvrdi on, suradnja i pomoć poduzetnicima, a ne golo kažnjavanje, što se poklapa i s misijom koju ministar financija već neko vrijeme propagira.
- S ciljem preventive u Zakon o poreznoj upravi uvedeno je i horizontalno praćenje velikih poreznih obveznika kao što su Ina, Konzum ili Spar. S njima već jesu ili će biti sklopljeni dobrovoljni sporazumi koji će im omogućavati komunikaciju na dnevnoj bazi s poreznicima. Sistem će funkcionirati - pojašnjava Šuvak - na način da će svaki dan tvrtke slati izvještaje u Poreznu, a poreznici njima njihova prava i obveze. Time bi se, smatra ravnatelj, također trebali izbjeći dugi porezni nadzori.
Mate Perković, nekadašnji šef Porezne uprave, a sada predsjednik Hrvatske komore poreznih savjetnika, naglašava kako je svima cilj zakonito poslovanje, javniji i transparentniji sustav.
Otkad je u privatnim vodama, suočio se s činjenicom da je samovolja u postupanju u nekim velikim ispostavama velika i mora se, ističe on, tome stati na kraj, kako bi svi se ponašali u skladu sa zakonom. U Hrvatskoj trenutno ima 45 poreznih savjetnika, no on smatra da bi ih trebalo biti 200-300. Ako u Hrvatskoj 1500 tvrtki puni 80 posto državnog proračuna, barem one bi trebale imati porezne savjetnike, zaključio je Perković. Zbog toga će Komora u idućoj godini sniziti cijene svojih edukacija i ispita, kako bi to zvanje bilo pristupačnije ljudima.
Ustavna tužba zbog poreza na dohodak
Atmosferu na skupštini Hrvatske komore poreznih obveznika najviše je zagrijalo spominjanje članka 63. Zakona o porezu na dohodak odnosno usporedba dohotka, imovine i plaćenog poreza. Kako se moglo zaključiti iz rasprave, tumačenja i metodologije razlikuju se od ispostave do ispostave porezne uprave. Samovolja poreznika na terenu je velika, a vrlo često, kako tvrde ljudi iz struke, ima i nekih političkih obračuna. Često se ne priznaje neka dokumentacija, koja bi se po logici stvari morala. Dodatan kamen smutnje je što se kao polazišna točka uzima imovina stečena od 1. siječnja 2005. godine, a ne gleda se odnosno uzima u obzir ono što je bilo prije. Iz tog razloga, ozbiljno se razmišlja o tužbi Ustavnom sudu.