MINISTAR LINIĆ O MINUSU U PRORAČUNU 'To nije rezultat lošeg rada ove Vlade'

ZAGREB - Vlada u prvom polugodištu ove godine nije uspjela ispuniti fiskalno pravilo, koje od nje traži da smanji proračunske rashode i deficit, izvijestio je Banske dvore ministar financija Slavko Linić.

- To nije rezultat lošeg rada ove Vlade, nego obračuna s onim što stvara negativan utjecaj na gospodarstvo, poručio je Linić s današnje sjednice Vlade.

BAUK POTVRDIO 'Prikupljeno je dovoljno potpisa za referendum o braku'

Linić je istakao da bi se već na sljedećoj sjednici Vlade pred ministrima mogle naći izmjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koje bi uvažile postojanje različitih ekonomskih ciklusa, poput recesije, i državi omogućile da djeluje sukladno njima. U protivnom, Vlada će teško moći ispoštovati obveze koju pred nju stavlja Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji je usvojen pred kraj mandata Vlade Jadranke Kosor.

- Kada bi se u ovom trenutku ocjenjivalo ispunjavanje fiskalnog pravila, ne bismo ga zadovoljili. Zato i nismo pripremili ocjenu njegova ispunjavanja za prvih šest mjeseci, poručio je Linić.

Državna je blagajna u prvih osam mjeseci ostvarila manjak veći od 13 milijardi kuna, ili 3,8 posto BDP-a, izvijestio je Linić. Tijekom ljetnih mjeseci došlo je do slabijeg punjenja proračuna, a najveći podbačaji, kaže Linić, zabilježeni su na stavkama poreza na dobit, kojeg je ubrano čak 1,7 milijardi kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju, te PDV-a, od kojeg se u fiskus slilo oko 300 milijuna kuna manje.

VLADA ĆE SAMA MOĆI IMENOVATI RAVNATELJA HNK Rješenje za svađu Bandića i ministrice Zlatar Violić

Razlog slabijem punjenju proračuna tijekom ljetnih mjeseci Linić vidi u ulasku u EU, zbog čega je državna blagajna ostala bez prihoda od carina u trgovini s drugim članicama, budući da su one ukinute, te u drukčijem načinu obračuna PDV-a, kod čega je država, požalio se, praktično izgubila prihode od tog poreza za jedan mjesec.

Rashodovnu stranu, istakao je Linić, Vlada drži pod nadzorom. To, međutim, ne znači da je stanje kod nje dobro: materijalni rashodi, primjerice, nešto su manji nego u istom lanjskom razdoblju, ali zato rastu izdaci za kamate.

U prvih šest mjeseci ove godine, kazao je Linić predstavljajući izvještaj o izvršenju proračuna od siječnja do kraja lipnja, proračun je ostvario deficit od 11,4 milijardi kuna, ili 3,4 posto BDP-a. To je više od prvotnog plana, koji je govorio o zadržavanju proračunskoga manjka na razini od tri posto BDP-a.

Kao najveću minu za proračun u ovoj godini ministar financija je naveo zdravstveni sustav, koji je prepun dubioza, koje treba sanirati. Zbog toga Vlada, kaže Linić ide u rebalans proračuna, ali tek nakon što dobije sliku sanacije zdravstva. O kakvim se brojkama tu radi možda najbolje pokazuje podatak da je u prvoj polovici godine, od ukupno pet milijardi kuna, za koliko su povećani rashodi, na pokrivanje dugova zdravstva utrošeno 3,3 milijarde kuna.

Više od 750 milijuna kuna trebalo je izdvojiti i za poticaje poljoprivrednicima, a povećane su i subvencije za brodogradnju i HŽ, te sredstva za HBOR. Na stavkama plaća u tom je razdoblju zabilježen mali pad, što predstavlja nedovoljnu uštedu.

Na prihodovnoj strani proračuna, o čemu je Jutarnji već pisao, u prvih je šest mjeseci zabilježen rast prihoda od PDV-a od 7,5 posto, što je rezultat ukidanja nulte stope PDV-a i postupka fiskalizacije. I u prvom je polugodištu zabilježen oštar pad prihoda od poreza na dobit, čak 34 posto, što je posljedica loših rezultata poslovanja tvrtki u prošloj godini i izmjena zakona koje su tvrtke koje reinvestiraju dobit oslobodile plaćanja tog poreza. Doprinosi su, pak, smanjeni, što oslikava negativna kretanja na tržištu rada.

Gospodarska kretanja u prvoj polovici godine Linić je ocijenio negativnima. Kao najveći problem istakao je rast nezaposlenosti i smanjenje broja zaposlenih. Jedinu svjetlu točku vidi u turizmu.