POOŠTRVANJE KAZNI

MINISTAR NAJAVIO VELIKE IZMJENE KAZNENOG ZAKONA Slijedi pooštravanje kazni, osobe u javnim službama dobivaju znatno veću zaštitu

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 24.10.2019. u 13:40

Zagreb, 151019.
Ministarstvo pravosudja.
Ministar Bosnjakovic dao izjavu oko slucaja grupnog silovanja u Zadru. Na fotografiji: Drazen Bosnjakovic. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

 

ZAGREB - Jačanje zaštite od nasilja kroz pooštravanje kazni, ubrzanje kaznenog postupka i bolje razlikovanje prekršaja od kaznenog djela nasilja u obitelji, ciljevi su izmjena i dopuna Kaznenoga zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te Zakona o kaznenom postupku koje je Vlada uputila u saborsku proceduru.

"Cijeli ovaj paket ima za cilj pooštravanje kazni i kaznene politike u odnosu na djela nasilja u obitelji i svih oblika nasilja. Važan cilj ovog paket je i ubrzavanje kaznenog postupka, jer ako se on vodi presporo imamo ozbiljan problem. Želimo i jasnije povući granicu između prekršaja i kaznenog djela", rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavljajući paket zakonskih izmjena na sjednici Vlade u četvrtak.

Napad na socijalne radnike i učitelje kazneno djelo

Izmjenama Kaznenoga zakona tako bi se ubuduće napad na socijalnog radnika ili učitelja tretirao kao napad na službenu osobu jer se proširuje definicija službene osobe kojom bi se ubuduće obuhvaćalo i "stručnog radnika koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja".

"Znamo i sami kakve smo imali incidente vezano uz zaposlene u centrima za socijalni skrb i u školskim ustanovama tako da širimo definiciju pojma službene osobe", rekao je Bošnjaković.

 

Propisuje se i jača kaznenopravna zaštita osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa ili u javnoj službi, primjerice vozača koji obavljaju poslove javnog prijevoza putnika jer se uvodi novo kazneno djelo "Prisila prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi''. "Ako netko vozi autobus s 50 učenika i ako netko prema njemu počini kazneno djelo to zaista treba  biti posebno sankcionirano", naglasio je Bošnjaković.

Potpuno na drugi način definirano je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka i ono je kao posebno kazneno djelo brisano te je inkorporirano u kazneno djelo silovanja."Jer, to je bio vrlo česti razlog koji su i udruge koje se bave zaštitom žrtava spominjale i tražile, jer sam naziv 'spolni odnošaj bez pristanka' je vrlo dvojben i u javnosti nije proizveo dobre efekte nego samo nejasnoće i gnjev žrtava", rekao je ministar.

Povećane su i kazne za silovanje te, ovisno o težini djela, iznose najmanje jednu do 10 godina zatvora.

Briše se kazneno djelo sramoćenja

Iz zakonodavstva se briše i kazneno djelo teškog sramoćenja. "Po broju predmeta se vidi da to  kazneno djelo nije naišlo na nekakvu primjenu u praksi, a imamo i druge metode i načine, a to je kroz građanski postupak. Ako je nekome povrijeđena čast i ugled može u civilnom postupku tražiti naknadu štete i to je zapravo primjerena zaštita", ustvrdio je Bošnjaković.

Predlaže se i pooštravanje kažnjavanja i to viši posebni minimumi kazne zatvora za kaznena djela nasilja u obitelji, sakaćenje ženskih spolnih organa, tjelesnu ozljedu (prema bliskoj osobi), tešku tjelesnu ozljedu (prema bliskoj osobi), osobito tešku tjelesnu ozljedu (prema bliskoj osobi), povredu djetetovih prava, kao i viši posebni maksimumi kazne zatvora za bludne radnje i spolno uznemiravanje.

Primjerice, kod nasilja u obitelji ubuduće će minimalna kazna biti jedna godina zatvora, a sada je tri mjeseca. Također, to je kazneno djelo u svom zakonskom opisu prošireno tako da je kao nova posljedica počinjenja uvedeno stanje dugotrajne patnje.

Propisane su i teže kazne kod prijetnje i nametljivog ponašanja prema bliskoj osobi te je za ta nedjela omogućen kazneni progon po službenoj dužnosti.

Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji tjelesno nasilje redefinirano je te je propisano kao primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Na taj će način primjena fizičke sile bez da je nastala ozljeda (kao što je primjerice guranje) ostati u prekršajnoj sferi, dok će u kaznenu sferu ući oni slučajevi koji su uslijed guranja rezultirali tjelesnom ozljedom.

Ubrzavanje kaznenih postupaka i snažnije mjere opreza

Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku želi se ubrzati postupke i osnažiti mjere opreza te se domaće kazneno procesno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i to s Direktivom o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

Da bi se ubrzali postupci, uz ostalo, revidirani su instituti izuzeća, brisani su uvodni govori stranaka, ograničene su mogućnosti održavanja pripremnog ročišta te je rad policije rasterećen nepotrebnog administriranja.

Predlažu se i nova pravila u odnosu na podnošenje prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza, što bi trebalo znatno ubrzati postupak pred optužnim vijećem. Prijedlogodm se propisuje da su obrana i optužba obvezne sve prijedloge za izdvajanjem dokaza iznijeti odmah, a eventualne naknadne prijedloge mogu staviti samo ako su za razloge izdvajanje doznali naknadno.

Kako bi se spriječilo odugovlačenje postupaka, prema novim odredbama, ranije izvedeni dokazi moći će se čitati bez suglasnosti stranaka kada se na suđenju primijeni predsjednik ili član sudskog vijeća.

Propisuje se i da će sud, kad nepravomoćnom presudom izrekne kaznu zatvora od 5 godina ili težu, uvijek, čak i kad su istekli najdulji rokovi, odrediti ili produljiti istražni zatvor.

Zabrana pristupa internetu nova mjera opreza

Institut mjera opreza revidiran je te se propisuje nova mjera opreza - zabrana pristupa internetu, a uveden je i novi institut – samostalne mjere opreza koje sud može odrediti rješenjem i kada su istekli najdulji rokovi trajanja istražnog zatvora uz upozorenje okrivljeniku da je nepridržavanje izrečene samostalne mjere opreza kazneno djelo.

"Sva tri zakona, mislimo da će u praksi dovesti do boljeg postupanja i zaštite. Napominjem, borba protiv svih oblika nasilja nije samo borba pravosuđa i MUP-a, nego mnogo dionika koji trebaju utjecati na jednu drukčiju atmosferu u društvu da do nasilja uopće ne dođe", zaključio je Bošnjaković.

Premijer Andrej Plenković naglasio je da su ovi prijedlozi izmjena zakona plod osmomjesečnog rada, snažnog međuresornog angažmana u suzbijanju nasilja i pokušaju rješavanja tog ozbiljnog problema u društvu.

"Zahvaljujem i vama i svima koji su nam pomogli iz nevladinog sektora da zakonski prijedlozi budu ovako precizni i dobri i po meni idu za tim da pojačaju prevenciju, a kad se kaznena djela dogode da se strogo sankcioniraju", zaključio je.

Bošnjaković: 'Zasad nismo razmišljali o ublažavanju kazni za klevetu i uvredu časti'

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je u četvrtak da je predloženim izmjenama Kaznenog zakona ukinuto kazneno djelo teškog sramoćenja, a novinarima je odgovorio da zasad nisu razmišljali o ublažavanju kazni za klevetu i uvredu jer smatraju da su one još uvijek odgovarajuće.

Predstavljajući izmjene Kaznenoga zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te Zakona o kaznenom postupku koje je ranije danas Vlada uputila u saborsku proceduru, Bošnjaković je rekao na konferenciji za novinare da su kazneno djelo teškog sramoćenja ukinuli "u suradnji s Ministarstvom kulture", a u "to se uključio i premijer".

Upitan zbog čega se ne ublažavaju i druge odredbe, primjerice kleveta i povreda časti koje ostaju u Kaznenom zakonu, rekao je da su čast i ugled kategorije koje su zaštićene Ustavom.

S obzirom da je riječ o vrednotama zaštićenima Ustavom, 2011. je odlučeno da to ostaje u Kaznenom zakonu, ali je tada napravljena važna izmjena jer se dotad za ta djela mogla izreći čak zatvorska kazna, a nakon toga moguća je samo novčana kazna, rekao je Bošnjaković.

Na daljnja pitanja jesu li razmišljali o premještanju kaznenih djela klevete i povrede časti u prekršajni zakon s obzirom da to mnogi koriste za podizanje tužbi protiv medijskih kuća i novinara što utječe na slobodu medija, Bošnjaković je rekao da su u ovom trenutku brisali kazneno djelo teškog sramoćenja, a što se tiče klevete i uvrede smatraju da je ono još uvijek odgovarajuće.

Objasnio je da se teško sramoćenje ukida predloženim zakonom nakon što su analizom utvrdili da to djelo nije toliko zastupljeno. Smatra da su djela klevete i povrede časti koje tradicionalno postoje u Kaznenom zakonu zadovoljavajuća i da postoje drugi načini zaštite ako dođe do povrede časti.

Odgovor Sessi: Sabor će odlučiti je li nešto opravdano

Komentirajući stajalište predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse koji je rekao da se protivi izmjenama triju zakona i da ih ne treba mijenjati prema pojedinačnim slučajevima jer se sve može riješiti sudskom praksom, Bošnjaković je kazao da je to stav predsjednika Vrhovnog suda koji je samo jedan od sudionika pravosuđa i da „ne moraju svi jednako misliti”.

Bošnjaković je naglasio da zakon donosi Hrvatski sabor koji će odlučiti je li nešto opravdano ili neopravdano. Dodao je kako su dosad na svim mjestima čuli da "nismo baš prezadovoljni s praskom u toj vrsti predmeta, da su kazne poprilično blage".

Za predloženo proširivanje statusa službene osobe, čemu se Sessa također protivi, Bošnjaković je rekao kako smatraju da službena osoba nije dovoljno zaštićena zbog čega promjenama žele pojačati kazne i omogućiti brže postupanje sudova.

"S te strane mislim da ovo nije izmjena zakona radi nekakvih dnevnih potreba nego izmjena triju zakona koja će dovesti bolje kvalitetnije pravosuđe, što znači oštrije kazne i brže postupanje", zaključio je Bošnjaković.

Izmjenama Kaznenoga zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te Zakona o kaznenom postupku koje je Vlada uputila u saborsku proceduru želi se pooštriti kazne i kaznene politike u odnosu na djela nasilja u obitelji i svih oblika nasilja, ali i ubrzati kazneni postupak.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo