NA NOVOJ FUNKCIJI

MINISTAR PAVIĆ KOMENTIRAO PRELAZAK IZ JEDNOG MINISTARSTVA U DRUGO PA ISPALIO 'Veliki je uspjeh Hrvatske da ćemo predsjedati Europskom unijom'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 21.07.2019. u 21:27

Dnevnik Nove TV

Marko Pavić

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je govorio o smjeni iz jednog i imenovanje na čelo drugog ministarstva. Ministar Pavić objasnio kako je preživio rekonstrukciju u Vladi, tko će biti odgovoran ako propadne mirovinska reforma te što može u novom resoru učiniti u godinu dana

Ministre Paviću, kako to da ste Vi preživjeli rekonstrukciju?

Ono što građani možda ne znaju, uz tržište rada koje se itekako oporavilo zadnjih godina koliko sam vodio, da sam vodio i europski socijalni fond. 10,7 milijardi eura koje je na raspolaganju EU fondova Hrvatske, dvije milijarde eura je europski socijalni fond i tu smo ostvarili velike uspjehe i ugovarali gdje smo digli sa 16 na 71 posto i uplaćeno je s jedan na 25 posto. Sada na ovom novom mjestu ministra za regionalni razvoj i EU fondove fokusiram se sada na cijelu financijsku omotnicu i nastavljam tamo gdje je ministrica Žalac ostavila resora. Ovim joj putem i zahvaljujem. Mislim da je napravljen stvarno velik napredak po pitanju EU fondova u Hrvatskoj.

Ali i dalje nije jasno zašto Vas je premijer maknuo iz ministarstva rada. Kako Vam je on objasnio tu svoju odluku?

Mogu reći da sam u ministarstvu rada i mirovinskog sustava kao dijelu sustava upravljanja EU fondovima vodio te dvije milijarde eura. Sada se fokusiram na cijelu financijsku omotnicu. Cilj nam je do kraja godine postići 85 posto ugovorenosti sredstava, do kraja sljedeće 105 posto. Sada je bitno da projekti idu plaćanja, certificiranje a isto tako veliki će izazov biti priprema sljedeće financijske omotnice i borba za hrvatski interese u Bruxellesu tijekom predsjedanja.

Vi smatrate da ste time nagrađeni?

Smatram da sam time dobio povjerenje predsjednika Vlade, da znanje koje sam imao u vođenju dvije milijarde eura sada nastavim na cijelu financijsku omotnicu.

Navukli ste bijes 750 tisuća građana - Tko će biti kriv ako padne mirovinska reforma na referendumu? Vaš nasljednik ili Vi, ili premijer - tko?

Prvo čestitam ministru Aladroviću na povjerenju koje je dobio od hrvatskog Sabora. Ovo što smo imali u petak apsolutna je pobjeda predsjednika Plenkovića. Pokazali smo stabilnost, sigurnost u broju ruku koje imamo u Saboru. Na ministru Aladroviću bit će da odradi posao s mirovinskom. Ali mislim da je on to apsolutno sposoban napraviti. On je vodio Zavod za mirovinsko osiguranje, od 44 milijarde kuna proračuna koje je moje ministarstvo imalo, on je vodio 40 milijardi kuna proračuna i vjerujem da će uspješno nastaviti.

Niste mi odgovorili na pitanje – čija će biti odgovornost?

Tek treba vidjeti – potpisi će se krenuti utvrđivati. Ministar Aladrović već je pozvao sindikate na pregovore. Na Saboru je da isto tako preispita ustavnost i vidjet ćemo što će biti. Dalje je na ministru Aladroviću da to utvrdi.

Ako dođe do referenduma i mirovinska reforma padne, hoćete li podnijeti ostavku?

Htio bih istaknuti da se cijela mirovinska reforma svela na 67 godina. 67 godina je u zakonodavstvu hrvatske već od 2014. Kada je prethodna Vlada s ministrom Mrsićem to uvela. Mi smo samo to pomaknuli na pet godina ranije. Trebali smo i više ali u pregovorima sa sindikatima smo došli do toga. Zanemaruje se puno toga pozitivnog što je bilo u mirovinskoj reformi, što nije bilo toliko vidljivo. Prvenstveno ove godine tri tisuće žena bi ostale bez 100 eura, imale bi manje mirovine samo zato što su rođene 1961., 1962. ili mlađe.

Socijalni dijalog tu je zapeo i zbog ovih 67 godina ste dobili to što ste dobili – referendum.

Čuli smo volju građana. Na novom ministru je da to dalje riješi.

Iako se svi hvale uspjesima, Hrvatska je i dalje zadnja u EU koloni po povlačenju novca iz fondova - što vi možete učiniti u godinu dana?

Bitno je nastaviti na tragu ovoga što je dosada ugovoreno, pojačati plaćanje i isplatu. Predstoji nam sljedeće financijsko razdoblje. Veliki uspjeh Hrvatske je da ćemo sljedeće godine predsjedati Europskom unijom (Države članice EU-a izmjenjuju se kao predsjedateljice Vijeća EU-a svakih šest mjeseci prema unaprijed određenom rasporedu. Primjerice, aktualni raspored određen je do 2030. godine, op.a.). Unutar toga vrlo je vjerojatno izgledno da će Hrvatska zatvoriti cijeli sedmogodišnji proračun EU i u tom segmentu se moramo izboriti za neka prava. Jer u novim prijedlozima koji idu, nacionalno sufinanciranje bi trebali povećati. Predfinanciranje bi se trebalo smanjiti.

Ali imate samo godinu dana.

Bitno je u tih godinu dana, tijekom koje će Hrvatska predsjedati Vijećem, obraniti hrvatske interese. Treća komponenta je regionalni razvoj, nastaviti projekt Slavonija, ali i ostala područja. Četvrta komponenta za sljedeće financijsko razdoblje imamo trenutačno jedan od najkompliciranijih sustava upravljanje europskim fondovima u Europi. Samo ga još dvije države imaju. Većina je odustala od takvog fonda, treba napraviti pojednostavljenje procedura, jednostavniju i lakšu apsorpciju EU fondova.

Kad vidite sporne natječaje i nabavu za koje se bivšu ministricu Žalac proziva u javnosti, hoćete li ih objaviti u javnosti?

Svakako ću vidjeti te dokumente, osigurati da sve relevantne institucije imaju pristup dokumentima i ukoliko je bilo bilo što vjerujem da će institucije odreagirati.

I ako to bude nezgodno za vašu prethodnicu.

Svi su dokumenti već sad djelomično dostupni. Svi će dokumenti biti dostupni i ako treba institucije će reagirati. Meni će biti prioritet nastavak ugovaranja i regionalni razvoj Hrvatske. Ne bih htio zaboraviti ni otoke. Ima tu puno posla.

Jeste se čuli s ministricom Žalac? Ona baš nije dobro podnijela smjenu.

Čuo sam se s njom. Imamo odličan odnos. Ona je moja prijateljica. Vjerujem da ću kvalitetno nastaviti rad gdje je ona stala.

Budu li stizale kritike na Vaš rad od javnosti, ali i koalicijskih partnera - što im poručujete?

Zadnjih dana smo vidjeli političku stabilnost. Mnogi propitkuju tu političku stabilnost. Ono što sam vidio i u Velikoj Britaniji u kojoj sam živio, ali i u Švicarskoj, upravo ta politička stabilnost generira mogućnost rasta i razvoja. U Hrvatskoj smo samo u zadnje tri godine imali 750 kuna rasta prosječne plaće, 588 kuna je rasla minimalna plaća. Imamo jedan od najjačih rasta BDP-a u EU ove godine. Neki pozitivni trendovi koje želimo da budu bolji, nadamo se da će se našim radom isto tako i nastaviti.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo