MARKO PAVIĆ

MINISTAR REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE '2020. osnivamo prvo učilište u Europi za ljude koji bi radili na projektima EU'

Zagreb, 211118.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Vukovarska 78.
Marko Pavic, ministar rada i mirovinskog sustava.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Gorsic / CROPIX

Marko Pavić

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ove godine konferenciju “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU” organizira ovog vikenda u Šibeniku. To je bila prilika za razgovor s ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Markom Pavićem, u kojem smo pokušali rekapitulirati dosadašnji učinak u korištenju fondova EU te se upoznati s politikom koju novi ministar namjerava provoditi u jednom od najvažnijih resora u Vladi.

U 2018. korisnicima je isplaćeno 1,05 milijardi eura iz sredstava fondova EU, bez nacionalne komponente, a ukupno je do kraja prošle godine krajnjim korisnicima bilo plaćeno 1,9 milijardi eura iz alokacije 2014.-2020. Kakvi su rezultati po tom pitanju u ovoj godini i u dosadašnjem razdoblju za tu alokaciju, a kakva su očekivanja za konačnu realizaciju?

- Za razdoblje 2014.-2020. iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova imamo na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Do sada smo objavili 99 posto alokacije i ugovorili 76 posto sredstava. Upravo je u mandatu Vlade Andreja Plenkovića ugovorenost fondova EU povećana s devet na 76 posto. Cilj mi je do kraja godine ugovorenost povećati na 85 posto i povećati postotak isplate sredstava. Isplata krajnjim korisnicima je s tri posto u mandatu ove Vlade povećana na 27 posto, a ovjereno je nešto više od 21 posto. Očekujem da do kraja našeg mandata ugovorenost bude 100 posto.

U šestoj smo godini članstva u EU, kako gledate na ono što je ostvareno u tih šest godina vezano uz povlačenje sredstava iz fondova EU?

- U mandatu ove Vlade povećali smo ulaganja u zapošljavanje, u koje smo uložili više od 6,5 milijardi kuna, od toga je većina od sredstava EU, i otvorili smo preko 100.000 radnih mjesta. Sredstvima iz fondova EU zaposlili smo mlade kroz mjere aktivne politike zapošljavanja, ali i teže zapošljive skupine, poput dugotrajno nezaposlenih žena u ruralnim krajevima ili osoba s invaliditetom. Sve to omogućila su nam sredstva EU. Sada, kao ministar regionalnoga razvoja i fondova EU koji je zadužen za koordinaciju fondova EU, vidim važnost postizanja veće sinergije između Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj kako bismo ostvarili ravnomjerni razvoj Hrvatske, jer Europski fond za regionalni razvoj gradi infrastrukturu, a Europski socijalni fond joj osigurava dugotrajnu održivost kroz otvaranje radnih mjesta i programa kojima se popunjava ta infrastruktura. Ovim tempom nastavljamo raditi i dalje jer treba naglasiti da su potrebna dva puna ciklusa od po sedam godina kako bismo vidjeli prave učinke. To su mi potvrdile i ostale zemlje članice, a u nedavnom posjetu Škotskoj, koja je iskoristila tri ciklusa višegodišnje omotnice i jedna je od najuspješnijih u korištenju sredstava EU, uvjerio sam se u moć transformacije brdskoplaninskih krajeva i otoka upravo kroz korištenje sredstava EU.

Europska komisija u svojim izvješćima stalno ponavlja da nismo dovoljno kadrovski ni institucionalno kapacitirani da bismo mogli u dovoljnoj mjeri koristiti fondove EU? Iako se stalno zapošljavaju novi ljudi na projektima EU, još uvijek smo potkapacitirani. Razmišljate li o jačem angažmanu konzultanata za pojedine projekte?

- Ono na čemu želim dodatno raditi je u prvom redu jačanje kapaciteta u sustavu upravljanja ESI fondovima. Kontinuirano dobivam komentare o tome kako nam nedostaje ljudi u sustavu upravljanja fondovima EU, a moramo napraviti i dodatne napore u kapacitiranju pojedinih institucija. U razgovoru s kolegama iz drugih zemalja Europske unije uvjerio sam se da sve imaju isti problem kao i mi s fluktuacijom ljudi u sustavu upravljanja fondovima EU. Kako bismo pronašli rješenje za tu situaciju cilj mi je već sljedeće godine kao društvenu inovaciju pokrenuti Učilište za upravljanje i sustavnu administraciju ESI fondova, kojim ćemo osigurati da novi djelatnici koji ulaze u sustav fondova EU u nekoliko mjeseci prođu stručnu edukaciju o njihovom vođenju i kontroliranju. Tako bi u kratkom vremenu dobili adekvatno znanje i vještine kako bi ti procesi bili što brži i učinkovitiji, a apsorpcija sredstava EU veća i adekvatnija. O tome sam razgovarao s Europskom komisijom koja nam je dala snažnu potporu u našim nastojanjima. Velike poslovne škole, poput Cambridge Judge School i INSEAD-a u Parizu, iskazale su interes za suradnju s učilištem, a francuski veleposlanik, s kojim sam se susreo prošli tjedan, iskazao je interes za suradnju učilišta s ENA-om, francuskom državnom školom za javnu upravu, koja je u suradnji s Vladom organizirala edukaciju za ministre povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, koja se pokazala vrlo uspješnom. U Europskoj uniji ne postoji slično učilište pa ovu društvenu inovaciju namjeravam predstaviti i promovirati upravo tijekom hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici iduće godine.

Koji su konačni rezultati korištenja fondova EU za alokaciju 2007.-2013. i koliko je za to razdoblje do sada bilo utvrđenih korekcija zbog nepravilnosti u provođenju postupaka javne nabave? Koliko je do sada bilo utvrđenih nepravilnosti za alokaciju 2014.-2020?

- Za razdoblje 2007.-2013. dodijeljeno nam je 187,78 milijuna eura, a ovjerili smo 195,87 milijuna eura, odnosno 104,31 posto ukupno dodijeljenih sredstava EU. U tom razdoblju donesene su 223 odluke o utvrđenoj nepravilnosti. Što se tiče razdoblja 2014.-2020., u 126 prijavljenih slučajeva čeka se donošenje odluke. Nepravilnosti su u pravilu rezultat nenamjerne pogreške korisnika najčešće tijekom pisanja natječajne dokumentacije. Zbog toga je ustrojen sustav kontrola i propisane su procedure, a nadležna tijela surađuju i s tijelima Europske komisije, posebice OLAF-om (Europskim uredom za borbu protiv prijevara).

U pojedinim ministarstvima natječaji kasne i po godinu dana, zbog stalnih promjena i “pojednostavljivanja” koje onda dovode do kašnjenja natječaja. Svaka nova Vlada i ministar najave jednostavnije procedure, pa se onda kasni s natječajima. I vi najavljujete jednostavnije procedure, hoćete li barem paziti da zbog toga ne kasne natječaji?

- Cilj pojednostavljenja procedure je ubrzati postupke dodjele sredstava. Pojednostavljenje najviše osjećaju prijavitelji projekata. Do sada je već puno učinjeno, posebno što se tiče administrativnog rasterećenja, ali i cijelog postupka dodjele sredstava. Na tome ću i dalje inzistirati jer želimo osigurati optimalnu apsorpciju sredstava EU. I u pripremi novog programskog razdoblja razvidna je tendencija značajnog pojednostavljenja. No, dok novo razdoblje ne bude do kraja definirano pravnim okvirom, pokušavamo pronaći način za jednostavnije korištenje Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u ovom razdoblju.

Koji će biti hrvatski prioriteti u novoj financijskoj omotnici 2021.-2027.?

- Pred nama su pripreme za novi višegodišnji financijski okvir 2021.-2027., odnosno proračun EU za idućih sedam godina, gdje ćemo imati na raspolaganju 9,8 milijardi eura za provođenje kohezijske politike. Novu financijsku omotnicu vidim kao priliku za davanje novog smjera ravnomjernom razvoju Hrvatske zasnovanog na inovacijama, razvoju i istraživanju i poduzetništvu, koji će omogućiti otvaranje radnih mjesta s dodanom vrijednošću te doprinijeti demografskoj revitalizaciji Hrvatske. Čvrsto vjerujem da su istraživanje i razvoj te inovativno poduzetništvo pravi pokretači razvoja društva. Vrlo je izgledno da ćemo zaključiti pregovore o sedmogodišnjem proračunu EU upravo tijekom našeg predsjedanja, u prvoj polovici iduće godine, a kohezijska politika bit će važan prioritet hrvatskog predsjedanja. U zadnja tri tjedna u Bruxellesu sam s europskim povjerenicima Oettingerom i Hahnom te Marcom Lemaîtreom, generalnim direktorom Glavne uprave za regionalnu i upravnu politiku (DG REGIO), razgovarao o novoj višegodišnjoj financijskoj omotnici 2021.-2027., o kojoj trenutno pregovaramo na razini zemalja EU. Kad razgovaramo o novoj financijskoj omotnici treba također uzeti u obzir da je zbog Brexita na razini Europske unije alokacija smanjena za 10 posto, a u slučaju Hrvatske šest posto u odnosu na trenutačnu financijsku perspektivu. Što se tiče omjera sufinanciranja iz fondova EU, postoje određeni prijedlozi o kojima se još uvijek raspravlja, a konačan izgled zakonodavnog okvira nove financijske perspektive ovisi o postignutom dogovoru između Vijeća Europske unije, Komisije i Europskog parlamenta. Temelj programiranja i planiranja sredstava za novi višegodišnji financijski okvir bit će Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. s vizijom razvoja i prioritetima za ulaganje u desetogodišnjem razdoblju.

Što kaže dosadašnji proces usuglašavanja, koji će biti glavni razvojni prioriteti i strateški ciljevi istaknuti u tom dokumentu?

- Izradom Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. prvi se put usklađuju svi razvojni prioriteti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Nacionalnu razvojnu strategiju usmjerit ćemo prema ostvarivanju ravnomjernog razvoja Hrvatske kroz inovativno poduzetništvo, ulaganje u razvoj i istraživanje, napredne tehnologije i inovacije kao pokretače gospodarskog rasta te ulaganje u ljude kao nositelje rasta i razvoja Hrvatske u desetogodišnjem razdoblju. Gospodarstvo temeljeno na znanju i inovacijama i ulaganje u ljude ključ su za stvaranje zanimanja s dodanom vrijednošću i pozicioniranje Hrvatske na globalnom tržištu. To će otvoriti nove mogućnosti, nova radna mjesta i zadržati naše ljude u Hrvatskoj.

Koji će biti vaši prioriteti tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU?

- Prioriteti su fokusirani na četiri programska stupa, koncepta koja želimo promicati, a to su: Europa koja raste i razvija se, što podrazumijeva održiv razvoj, brigu o demografiji, jačanje kohezije; zatim Europa koja povezuje, što podrazumijeva prometno, energetsko i digitalno povezivanje te povezivanje kroz sport, turizam i kulturu; Europa koja štiti svoje građane kroz jačanje sigurnosti i zaštitu europskih vrijednosti i Europa koja je otvorena globalno, a osobito asertivna u svom susjedstvu, koja je samopouzdana te postavlja i poštuje visoke standarde. Iduće godine Hrvatska će istovremeno predsjedati i Dunavskom strategijom, gdje će također biti naglašena važna uloga regionalnoga razvoja u stvaranju uvjeta za gospodarski razvoj i poboljšanje kvalitete života i rada ljudi. Predsjedanje želimo iskoristiti i kako bismo predstavili inovativni i razvojni potencijal Hrvatske.

Ovog vikenda organizirate konferenciju Dani regionalnog razvoja. Koji su strateški prioriteti teritorijalnog i regionalnog razvoja Hrvatske?

- Ravnomjeran razvoj svih naših krajeva jedan je od mojih glavnih ciljeva. Zbog toga ulažemo značajna sredstva za razvoj svih dijelova Hrvatske, a posebno potpomognutih područja, brdsko-planinskih područja i otoka. Upravo je ova Vlada donijela Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o potpomognutim područjima i Zakon o otocima, kojima smo osigurali dodatna sredstva za razvoj ovih krajeva pa smo na primjer Zakonom o potpomognutim područjima, koji se odnosi na 304 jedinice lokalne samouprave i nešto više od milijun i 100 tisuća stanovnika, planirali gotovo 300 milijuna kuna. Zakonom o brdsko-planinskim područjima, koji se odnosi na 85 jedinica lokalne samouprave, planirano je 117 milijuna kuna, dok je za otoke, kroz sve resore, u mandatu ove Vlade izdvojeno oko pet milijardi kuna. Donijeli smo i novi indeks razvijenosti i napravili novu statističku klasifikaciju prostornih jedinica kojom rješavamo pitanja nejednake razvijenosti i omogućujemo manje razvijenim krajevima u Hrvatskoj lakše privlačenje investitora kroz povoljnije poreze, fiskalna rasterećenja građana i gospodarstva. Uz sve to, uložili smo 6,5 milijardi kuna u zapošljavanje, od čega je većina sredstava EU, te milijardu i 700 milijuna kuna u zdravstvo, čime smo osigurali kvalitetniju zdravstvenu skrb naših građana. Teritorijalnom razvoju dana je posebna pozornost u procesu izrade Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, a on je posebno usmjeren na razvoj pametnih gradova, pametnih i održivih otoka te brdsko-planinskih i potpomognutih područja.

Izrađena je nova statistička klasifikacija prostornih jedinica, takozvani NUTS. Hoće li nova podjela osigurati ravnomjernije povlačenje sredstava iz fondova EU?

- Da, ova Vlada donijela je odluku o novoj statističkoj podjeli Hrvatske u četiri statističke NUTS 2 jedinice (Sjevernu, Panonsku, Jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb), jer se trenutna podjela na dvije statističke NUTS 2 regije (Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku) nije pokazala adekvatnom za vođenje regionalne politike. Novom podjelom želimo osigurati pravednije uvjete za korištenje sredstava EU i veće iznose potpore gospodarstvu prema stupnju razvijenosti pojedinih naših područja. Novom podjelom uklonili smo nedostatke prethodne podjele prema nekim krajevima.

Sa sadašnjim iskustvom, biste li u prošlogodišnjim promjenama u mirovinskom sustavu ipak ostali pri dobi za odlazak u mirovinu u 67. godini života od 2037., jer bi tada “buka” vjerojatno bila mnogo manja? Je li to bila vaša osobna ideja, koliko je bila plod pritiska Europske komisije?

- Mogu samo reći da mirovinska reforma ide dalje, da je Vlada čula glas građana i sukladno tome odlučila prihvatiti izmjene koje su predložili sindikati, a građani podržali. Podsjetio bih da je mirovinska reforma dobila podršku Vlade, koalicijskih partnera i izglasana je u Hrvatskom saboru, a dobila je i podršku Europske komisije, Svjetske banke, MMF-a te najvećih svjetskih rejting agencija.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo