Za nešto više od tjedan dana u organizaciji Jutarnjeg lista održat će se posebno važna konferencija “Hrvatski turizam 2027. godine” na kojoj će se raspravljati o dvije izuzetne teme: zdravstvenom turizmu i kapitalnim investicijama kao predispozicijama turističkog razvoja. Zanimljivo je da je u Hrvatskoj visoku razinu interesa za biznis medicinskih putovanja počelo pokazivati Ministarstvo turizma. S ministrom turizma Garijem Cappellijem razgovarali smo o novim razvojnim adutima Ministarstva.
Iako se mnogi poduzetnici hvale svojim individualnim uspjesima, ukupni volumeni zdravstvenog turizma u Hrvatskoj ipak su takvi da možemo govoriti o rudimentarnom obliku pružanja zdravstvenih usluga zdravstvenim putnicima. Može li Ministarstvo turizma inicirati strateški plan razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj? Sve što se dosad radilo, nije osiguralo neki naročiti zamah, treba li osigurati novi start na novim osnovama?
- Segment zdravstvenog turizma jedan je od najbrže rastućih segmenata koji na globalnoj razini trenutačno raste prema stopi od 15 do 20 posto godišnje. I u Hrvatskoj ovaj segment ima potencijal za razvoj. Hrvatska danas od zdravstvenog turizma zarađuje oko 300 milijuna eura, a potencijala ima i za više od milijardu eura godišnjeg prometa. Riječ je o proizvodu koji je neupitno važan za Hrvatsku kao turističku destinaciju, jedan od naših najistaknutijih proizvoda s dugom tradicijom i poviješću u Europi, te je zato zdravstveni turizam i u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. izdvojen kao jedan od deset ključnih proizvoda na kojima će se graditi razvoj hrvatskog turizma. Na temelju toga je izrađen i akcijski plan koji slijedimo u njegovu razvitku, a koji pozicionira lječilišni turizam kao nositelja ili jezgru zdravstveno-turističke ponude Hrvatske, uz pretpostavku osiguranja diferencijacije lječilišnih destinacija i bitnog podizanja njihove kvalitete.
Jedan od ključnih koraka, na kojem trenutačno radimo u suradnji s Ministarstvom zdravstva, jest donošenje izmjena dvaju zakona iz područja Ministarstva zdravstva, o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, koji će bolje nego dosad regulirati obavljanje usluga zdravstvenog turizma u korist turističkih i medicinskih subjekata, a najavljeni su za kraj ove godine. Naime, važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje mogućnost pružanja usluga u zdravstvenom turizmu tako što je propisano da samo specijalne bolnice i lječilišta mogu pružati zdravstvene usluge u turizmu u skladu s posebnim propisima, a ne i da mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost ili pružati usluge u turizmu, a kako je to predviđeno i Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonom o pružanju usluga u turizmu.
Osim toga, kako bismo osigurali da se zdravstveni turizam dugoročno razvija te pratili aktivnosti iz Akcijskog plana, planiramo, između ostalog, uspostaviti posebni odjel za zdravstveni turizam u Ministarstvu turizma. U našoj promociji poseban fokus stavljat ćemo na zdravstveni turizam koji nam je izuzetno važan za konkurentnost na cjelogodišnjoj razini. Još boljim rezultatima sasvim sigurno će pridonijeti i naša strategija pozicioniranja Hrvatske kao aviodestinacije, koja će privući još veći broj gostiju tijekom cijele godine, između ostalog i u taj segment naše ponude. Naš je cilj do 2020. godine ostvariti 14-15 milijardi eura prihoda u turizmu, a to možemo poticanjem posebnih oblika turizma koji su dostupni tijekom cijele godine, a među kojima je zdravstveni turizam jedan od proizvoda s velikim potencijalom koji se u relativno kratkom roku može valorizirati.
U kojem dijelu zdravstvenog turizma, odnosno zdravstvenih putovanja Ministarstvo turizma vidi najviše šanse? Mislite li da možemo preuzeti neka od iskustava uspješnih zemalja? Koji bi to bili primjeri?
- Zdravstveni turizam kompleksan je turistički proizvod koji obuhvaća velik broj specijaliziranih sadržaja i usluga na putovanjima motiviranim potrebom za unapređenje zdravlja i poboljšanje kvalitete života. Strategija razvoja turizma RH do 2020. prepoznaje tri oblika zdravstvenog turizma, i to wellness, lječilišni i medicinski turizam, a cilj je aktivno raditi na razvoju sva tri modaliteta. Svaki od ta tri oblika ima svoj potencijal u kojem se Hrvatska sljedećih godina može istaknuti. U ovoj godini imamo više od 800 milijuna eura investicija u turizmu kroz koje se ostvaruju brojni novi ili novoobnovljeni hoteli visokih kategorija. Oni u svojoj ponudi imaju i sve više wellness ponude kojima se stvara još jedan dodatni motiv dolaska te koji pozitivno utječe i na veću popunjenost tijekom duljeg razdoblja u godini. Kada je riječ o lječilišnom turizmu kao obliku zdravstvenog turizma, Strategija ga pozicionira kao nositelja ili jezgru zdravstveno-turističke ponude Hrvatske, uz pretpostavku osiguranja diferencijacije lječilišnih destinacija i bitnog podizanja njihove kvalitete.
Veliki pomak u tom segmentu očekujemo upravo kroz novu zakonsku regulativu koja će omogućiti našim lječilištima da iskoriste svoj puni potencijal. Daljnji razvoj medicinskog turizma proizlazit će iz unapređenja kvalitete ponude, pojačanih komunikacijskih i prodajnih napora te umrežavanja Hrvatske sa sustavima zdravstvenog osiguranja drugih članica EU. Hrvatska ima niz komparativnih prednosti za uspješan razvoj zdravstvenog turizma: blizina velikog regionalnog tržišta, pogodna klima, netaknuta priroda, sigurnost, relativno povoljne cijene (u usporedbi s onima u EU) te dugu tradiciju i dobar ugled zdravstvenog sektora. Iako je jasno da je sve veća konkurencija u sektoru zdravstvenog turizma, postoji šansa koja se u ovom trenutku može maksimizirati.
Tu su i mogućnosti povezivanja zdravstvenog turizma s tradicionalnim oblicima turizma te kombiniranje različitih elemenata u vrlo atraktivne ponude. Infrastruktura, osobito u marketinškom smislu, također se razvija, a raspon informacija koje podržavaju te želje za razvoj zdravstvenog turizma je opsežan, sveobuhvatan i vrijedan. Hrvatska je dio jedne od najrazvijenijih regija zdravstvenog turizma u Europi. Istodobno to znači da je okružena vrlo jakim konkurentima, uključujući prije svega susjedne Sloveniju, Mađarsku i Austriju. Te zemlje, uz dugogodišnju tradiciju zdravstvenog turizma, također značajno ulažu u taj sektor dvadesetak godina. Uz njih, zdravstveni, a posebice medicinski turizam postaje fokus i u širem okruženju, odnosno u zemljama poput Poljske, Češke, ali i Rumunjske, Bugarske te, naročito, Turske.
Kakve su šanse da uskoro starta bolja međuresorna koordinacija aktivnosti po pitanjima razvoja medicinskog turizma? Dojam je da dosad na tom planu nije puno učinjeno.
- Dosad je izostala prava valorizacija zdravstvenog turizma i upravo sam zato od početka svog mandata istaknuo da je zdravstveni turizam jedan od mojih glavnih prioriteta. Već surađujemo s međuresornim institucijama, pri čemu bih istaknuo suradnju s Ministarstvom zdravstva pri kojemu djeluje i Zavod za zdravstvene usluge u turizmu, specijalizirani odjel za obavljanje širokog spektra stručnih poslova vezanih uz razvoj lječilišnog, medicinskog i wellness turizma te općenito za podizanje kvalitete zdravstvenih usluga u turizmu. Uskoro ćemo uspostaviti i odjel za zdravstveni turizam u Ministarstvu turizma, koji će aktivno provoditi strategiju razvoja zdravstvenog turizma u suradnji s lokalnom samoupravom, sustavom turističkih zajednica, Hrvatskom gospodarskom i obrtničkom komorom i njihovim članicama (specijalne bolnice, lječilišta, javne ustanove) te profesionalnim-strukovnim udrugama u zdravstvenom turizmu.
Turizam je horizontalna djelatnost, a samim time konkurentnost ne ovisi samo o kvalitetnoj smještajnoj i ugostiteljskoj ponudi, nego i o drugim proizvođačima i ponuditeljima usluga. Povezivanjem različitih industrija i različitih lokalnih ponuda stvara se zaokružena turistička priča kroz koju možemo našim gostima na puno bolji način dočarati sve bogatstvo i zanimljivosti koje nudi naš kontinent, ali i cijela Hrvatska. Smatram da smo u ovom kratku roku napravili značajne pomake i da će zdravstveni turizam narednih godina postati jedan od značajnih motiva dolaska gostiju u Hrvatsku.
Jeste li razgovarali s predstavnicima nekih od najvećih hotelskih grupa o zdravstvenom turizmu kao jednoj od opcija za produljenje sezone ili generiranje potpuno novih izvora prihoda? Kakav je uopće interes najvećih poduzetnika u turizmu za zdravstvene usluge?
- U stalnoj smo komunikaciji sa svim hotelskim grupama u Hrvatskoj jer smatramo da je dvosmjerna komunikacija vrlo važna za zajednički rad. Iz razgovora s njima, ali i prateći njihov rad, vidljivo je da i kod njih postoji interes za razvoj zdravstvenih usluga, posebice u razdoblju predsezone i posezone, što produljuje popunjenost kapaciteta na cijelu godinu. Kao što sam već spomenuo, sve veći broj hotela viših kategorija uvodi i wellness segment u svoju ukupnu ponudu jer su prepoznali da time stvaraju dodatni motiv dolaska u njihove objekte.
Susrećemo se s velikim entuzijazmom tvrtki koje već pružaju razne vrste zdravstvenih usluga. Postoji li komunikacija vašeg Ministarstva s tim kompanijama po pitanju marketinga, odnosno pretvaranja Hrvatske u prepoznatljivu destinaciju zdravstvenog turizma?
- Veliki potencijal zdravstvenog turizma prepoznao je i privatni zdravstveni sektor. Smatram da je turizam učinkovit jedino kad su u njega uključeni svi dionici turizma pa se trudimo održavati kontinuiranu komunikaciju sa svima njima. Važno je da imamo zajednički cilj, a za ovu i naredne godine to bi svakako trebala biti promocija Hrvatske za kontinentalni i zdravstveni turizam. U marketinškoj promociji nas podržava i Hrvatska turistička zajednica koja je nedavno na svojim službenim mrežnim stranicama predstavila novu podstranicu vezanu uz zdravstveni turizam.
Riječ je o zajedničkom projektu Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore, čiji je cilj na jednome mjestu predstaviti nacionalnu ponudu zdravstvenog turizma, odnosno poslovne subjekte koji pridonose unapređenju i obogaćivanju turističke ponude i razvoju sadržaja za produljenje turističke sezone te pozicioniranju Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma. Na toj podstranici poslovni subjekti podijeljeni su prema deset turističkih regija i djelatnostima kojima se bave, a informacije su dostupne na šest jezika, čime se sve tvrtke uključene u zdravstveni turizam promoviraju na jedinstveni način.
Isto tako, HTZ je ove godine predvidio dva milijuna kuna za oglašavanje zdravstvenog turizma kao važnog turističkog proizvoda s obzirom na potencijale i predviđanja razvoja zdravstvenog turizma. S ciljem jačanja imidža i prepoznatljivosti zdravstvenog turizma, ponosni smo što je u ovoj godini Hrvatska bila domaćin važnih međunarodnih događaja koji promoviraju zdravstveni turizam i medicinske znanosti na globalnoj razini: 7. HTI konferencije (Health Tourism Industry) u Rovinju, International Medical Travel Journala (IMTJ) i 10. ISABS konferencije.
Svjedočimo zamahu obnove i gradnje novih hotela u Hrvatskoj, ali se otvara pitanje trebamo li dodatno značajno povećati broj kreveta. Istodobno su nakon dvije, tri jako uspješne sezone krenule priče da smo već preopterećeni kao destinacija. Je li moguće da Hrvatska već doseže svoje limite na ovim turističkim prometima?
- Hrvatska je u proteklih nekoliko godina ostvarila velik rast u vidu turističkog prometa, što je pozitivno, ali u određenim destinacijama dovodi u pitanje održivost jer turistička infrastruktura nije prilagođena novim uvjetima. Istaknuo bih da je svaka destinacija drugačija i da nekima nedostaju smještajni kapaciteti u hotelima, a nekima možda i ne. Upravo zato smatram da je destinacijski menadžment ključan faktor bilo koje destinacije. S druge strane, rješenje problema može se pronaći u produljenju sezone i smanjivanju pritiska velikog broja posjetitelja u ljetnim mjesecima.
To nije važno samo za ekološku održivost, nego i za održivo poslovanje jer osigurava aktivniji ekonomski promet tijekom duljeg razdoblja u godini. U svojem radu inzistiram na poštivanju kriterija održivog razvoja koji udovoljava potrebama domaćeg stanovništva i turista, istodobno čuvajući resurse budućeg razvitka. Nužno je upravljanje resursima na način kojim će se zadovoljiti ekonomski, socijalni i estetski zahtjevi društva, uz istodobno očuvanje kulturnog integriteta i ekoloških procesa. Jedino se suradnjom javnog i privatnog sektora te lokalnog stanovništva može uspostaviti ravnoteža i omogućiti razvoj koji će pridonijeti cjelokupnoj zajednici.
Kakvu vrstu investicija u turizmu preferira vaše Ministarstvo?
- Naša je misija snažnije raditi na razvoju cjelogodišnjeg turizma, pozicionirati Hrvatsku kao aviodestinaciju te ojačati turizam na kontinentu, a sve to jačanjem posebnih oblika turizma kao što su zdravstveni, poslovni, kulturni, nautički i gastro turizam. Sunce i lijepi krajolici nisu dostatni: vinske ceste, očuvana bogata kulturna baština, razvijena javna turistička infrastruktura i upotpunjena sportsko-rekreativna ponuda pomiču turističku sezonu s nekoliko ljetnih mjeseci na svih dvanaest mjeseci, a to bi trebala biti misija poslovanja svih dionika u turizmu, na obali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Stoga bi i investicije trebale ići u tom smjeru. Kao Ministarstvo, pružamo potpore za razvoj atraktivnosti turističkih destinacija kroz “Program razvoja javne turističke infrastrukture” u kojoj je, primjerice, u 2017. godini osigurano do 20 milijuna kuna za projekte uređenja plaža, gradnju, dogradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju centara za posjetitelje, uređenje pratećih sadržaja kao što su odmorišta, vidikovci i cikloturističke staze, a ove godine smo posebno financirali razvoj cikloturističke infrastrukture u kontinentalnim županijama. Tu je i naš program “Konkurentnost turističkog gospodarstva” kojim potičemo unapređenje kvalitete ponude i posebne oblike turizma u privatnom sektoru. Samim time investicije u svim segmentima moraju biti usmjerene na povećanje kvalitete i stvaranje raznolike ponude koje će učiniti Hrvatsku još konkurentnijom.
Radna snaga u hrvatskom hotelijerstvu i općenito ugostiteljstvu postaje sve osjetljivija tema kako zbog nedostatka radne snage tako i zbog cijene rada. Ima li tu Ministarstvo neku inicijativu?
- Svjesni smo da stabilnost, pravovremenost pronalaska i kvaliteta radne snage također pridonose održivom razvoju i uspjehu turizma na dug rok pa stoga za sljedeću godinu, i već krajem ove, planiramo ponovno održavanje Dana poslova u turizmu, kojima je glavni cilj aktivacija domaće radne snage. Ako bude potrebno, taj problem rješavat će se i potpisivanjem bilateralnog sporazuma s jednom od zemalja iz našeg bližeg okruženja. Kako bi se dugoročno u turizmu osigurali kvalitetni radnici, Ministarstvo turizma radi na realizaciji regionalnih centara kompetentnosti za ugostiteljstvo i turizam, koji bi nudili potrebna stručna znanja i vještine.
Njihov je cilj modernizacija strukovnog obrazovanja za turizam i ugostiteljstvo u skladu s potrebama tržišta rada te podizanje njegove kvalitete u svrhu povećanja zapošljivosti učenika, kao i mogućnosti za daljnje obrazovanje. Ukupna alokacija sredstava EU za tri natječaja iznosi 35,000.000 eura, a prema Strategiji do 2020. godine u Hrvatskoj bi trebalo biti između pet i sedam centara kompetencija, raspoređenih po cijeloj zemlji.
Era razgovora o doista velikim kapitalnim investicijama u Hrvatskoj je počela relativno kasno nakon osamostaljenja, a još uvijek je dojam kako postoje brojne prepreke. Je li se pitanje fiskalnih davanja, tj. neizvjesnosti oko poreza pretvorilo u novu veliku prepreku ili ne dijelite takvo mišljenje?
- Ovoj Vladi turizam je iznimno važan, što je u više navrata istaknuo i sam predsjednik Vlade Andrej Plenković. Ove smo godine imali više od 800 milijuna eura investicija, a isto, pa čak i više, očekujemo i u narednoj godini. U konačnici, cilj je ove Vlade omogućiti svim hrvatskim građanima što bolji životni standard, a samim time svim našim poduzetnicima i tvrtkama još bolje poslovne uvjete.