LIJEČNICI BEZ DANA STAŽA

Ministarstvo će predložiti pravilnik po kojem će studenti odraditi staž, ali samo ako to žele

Nikša Stipaničev / CROPIX

Krajem ovog ili početkom sljedećeg tjedna u javnoj bi se raspravi trebao naći prijedlog Pravilnika o sekundarijatu ili stručnom usavršavanju liječnika poslije završenog fakulteta.

Naime, generacija liječnika koji će diplomirati ovoga ljeta prva je koja će odmah dobiti licencu za samostalni rad bez i jednoga dana prakse. Na to bacanje u vatru budući liječnici ne pristaju te traže od nadležnih da riješe problem, odnosno da se ponovno uvede staž kako bi stekli potrebne kompetencije.

Pobuna starijih

Kako saznajemo, Pravilnik će biti svojevrsni kompromis, odnosno ostavlja se mladim liječnicima da sami odluče hoće li odabrati sekundarijat i učiti od starijih kolega ili, ako im se pruži prilika, odmah krenuti na specijalizaciju. Bolje upućeni tvrde da to nije dobro rješenje, odnosno da bi svi trebali imati prijelazno razdoblje nakon završenog studija koje će im omogućiti prijelaz od studenta medicine do doktora koji će moći samostalno donositi odluke i liječiti pacijente, odnosno proći “temeljni program” prije specijalističke edukacije.

Koliko je važno, primjerice, stjecanje kompetencija za snalaženje u hitnim slučajevima, najbolje govori u posljednje vrijeme toliko spominjani slučaj Metković jer se krive odluke u hitnoj situaciji mogu potkrasti i specijalistima. Naime, baš “prepoznavanje hitnih stanja” za pripravnike je vrlo važan dio edukacije, kao i ordiniranje lijekova, odnosno primjena vještina u spašavanju života hitnog pacijenta.

Sve to mladi liječnici nisu naučili na svom studiju pa im je neko vrijeme nužan “trening” uz dobrog učitelja. No, i taj segment gdje će i od koga učiti mladi liječnici još nije riješen. Prema prijedlogu koji bi se mogao naći u Pravilniku, mladi bi liječnici trebali učiti od liječnika obiteljske medicine i onih koji rade u Hitnoj. Tu, kažu, nastaje problem jer nije riješeno na koji će se način raditi edukacija, odnosno “rad pod nadzorom”.

Sve se te nelogičnosti pokušavaju pokriti našim pristajanjem pri ulasku Hrvatske u EU po kojem staž neće trebati od 2019. jer će “studenti tijekom studija steći potrebne vještine”. Kako se to nije dogodilo, nužno je mladim liječnicima omogućiti da u određenom razdoblju budu osposobljeni za praktični rad uz nadzor, a nakon toga bi dobili “svjedodžbu potrebnu za nastavak obrazovanja odnosno specijalističko usavršavanje”.

No, čini se da će prijedlog Pravilnika, koji bi uskoro trebao ugledati svjetlo dana, ovaj problem riješiti poprilično paušalno, a ne kako to predlaže Hrvatska liječnička komora da prvih devet mjeseci sekundarijata ili staža treba biti obvezno za sve, da liječnici rade u bolničkoj i izvanbolničkoj hitnoj, obiteljskoj medicini, da prođu i tečaj naprednog održavanja života.

Pripravništvo

Ostatak vremena do dvije godine liječnici bi bili na odjelima koji ih potencijalno zanimaju kao specijalizacija, što bi možda moglo ući i u specijalistički staž. Umjesto toga, navodno se predlaže da tko hoće stažira, tko hoće specijalizira, a je li netko stekao vještine, ovisit će o “procjeni mentora i samog mladog liječnika osjeća li se sposobnim za samostalni rad”.

“Daleko je to od onoga što se u europskim dokumentima smatra pripravničkim razdobljem, odnosno ‘tranzicijskim razdobljem između dodiplomskog studija i specijalističkog usavršavanja’, a definirano je kao ‘godina bolničke prakse pod nadzorom’. Valja naglasiti da se u zemljama EU ne očekuje da će čak i nakon tog ‘prijelaznog razdoblja’ liječnik biti sposoban za samostalni rad, već tek nakon specijalističkog usavršavanja”, naglašava prof. dr. Nada Čikeš, dobra poznavateljica europske medicinske edukacije.

Nažalost, to ne vrijedi za Hrvatsku jer očito nadležni vjeruju da i bez dana staža, odnosno prakse mladi liječnici trebaju “eksperimentirati” na svojim pacijentima.

Izdvajamo