PRIGOVOR ZBOG TERMINOLOGIJE

Ministarstvo protiv ‘dojenja na zahtjev’: Zahtjev mora pismen ili usmen

Siniša Sunara/CROPIX

“Termin ‘zahtjev’ sporan je u pravnom smislu jer se zahtjev podnosi pismeno ili usmeno. Stoga u Programu za zaštitu i promicanje dojenja ne može stajati odredba o ‘poticanju majki da doje na zahtjev novorođenčeta’ jer nije jasno kako će novorođenče podnijeti takav zahtjev.”

Bila je to jedna od primjedbi Ministarstva zdravlja na Program za zaštitu i promicanje dojenja, koji se donosi od 2007. godine, ali još uvijek nije donesen. Primjedba je prepričana javno, prošlog petka, na tečaju za stručnjake pod nazivom “Promicanje dojenja u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja i njege”.

- Istina je da je postojao prigovor pravnika zbog terminologije, konkretno uz ‘dojenje na zahtjev’. Nejasnoće su riješene i dojenje na zahtjev je ostalo u prijedlogu teksta programa - kažu u Unicefu koji je bio suorganizator tečaja. Ta se sintagma u Programu spominje upravo među Unicefovih “Deset koraka do uspješnog dojenja”. Termin “dojenje na zahtjev” odnosi se na dojenje djeteta kad god ono to zahtijeva, odnosno kad nemirom, sisanjem ručice, okretanjem glave ili plačem pokazuje da je gladno - nasuprot dojenju prema unaprijed određenom rasporedu. Dokazano je da je dojenje na zahtjev mnogo bolje za djetetov razvoj.

Cilj Programa za promicanje dojenja je povećati udio dojene djece. Međutim, provođenje Programa zahtijeva i izvjesna financijska sredstva, što je, smatraju naši sugovornici, glavni razlog zbog kojega taj program još nije donesen. Ministarstvo zdravlja poslalo je županijama upite koliko novca mogu izdvojiti za ovaj program: većina je, doznajemo, odgovorila da ne može izdvojiti ni kune.

- Od prvog prijedloga Programa do danas promijenila su se četiri ministra. Država pokazuje nedopustivu neaktivnost spram dojenja. Procjenjuje se da je tek svako sedmo dijete u Hrvatskoj isključivo dojeno do navršenog šestog mjeseca, a to bi trebao biti zlatni standard - ističe Ivana Zanze iz Udruge Roda.

Izdvajamo