.jpg)
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavila je u četvrtak da će smjernice za rad s darovitom djecom biti i službeno donesene, ocijenila kako je nužno promijeniti paradigmu učenja i poučavanja na rješavanje problema, te da se u svemu mora pratiti i emocionalni razvoj djece.
U Hrvatskoj ima između sedam i deset posto darovite djece o kojoj treba sustavno skrbiti, posebno i dodatno educirati učitelje za rad s takvom djecom, rekla je ministrica Divjak na panel raspravi o trenutačnom stanju i potpori darovitoj djeci u Republici Hrvatskoj.
Panel rasprava organizirana je u sklopu 2. međunarodne konferencije pod nazivom "Najbolje svjetske, europske i hrvatske prakse u radu s darovitom djecom i mladima" priređene u povodu Dana darovitih učenika u Republici Hrvatskoj, a u organizaciji udruge "Dar".
U raspravi su sudjelovali i viša savjetnica za stručne suradnike psihologije i nastavnike psihologije u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Vesna Ivasović, dekanica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Vesna Vlahović-Štetić, voditelj Odjela za obrazovanje, kulturu i sport Varaždinske županije Miroslav Huđek, predsjednik udruge "Dar" Dubravko Čop i daroviti učenik Mihovil Vuksanović.
Mihovil je još kao desetogodišnjak 2015. iznio svoje viđenje škole u kojoj bi, smatra, predmeti trebali biti više povezani, jer je sve u prirodi i svijetu međusobno povezano, predložio je i da se učenici podijele u grupe prema interesima, a ne da svi sve moraju jednako učiti.
Panel je moderirala HRT-ova urednica i novinarka Sunčica Findak.
I darovita djeca imaju problema s učenjem; stereotip je da su savršeni
Mihovil je tako posvjedočio i kako darovita djeca mogu imati i više problema s učenjem od njihovih vršnjaka, te napomenuo da je prevladavajući stereotip da su takva djeca savršena, da sve znaju i da im ne treba pomagati. Naprotiv, istaknuo je, takve učenike treba razumjeti, podupirati ih i shvatiti kolika je njihova žeđ za učenjem.
Na činjenicu kako darovita djeca mogu imati i "dvostruke posebne potrebe" i da nisu uspješni u svim područjima upozorila je Vesna Ivasović. Spomenula je kako darovita djeca mogu, uz tjelesne poteškoće imati, primjerice i one iz spektra autizma i psihijatrijske probleme, premda ih oni znaju i uspješno kompenzirati te se ponekad čini da ih i nemaju.
Ivasović zato predlaže hitno donošenje Akcijskoga plana za rad s darovitom djecom, a napomenula je i kako, primjerice, u Izraelu postoji poseban odjel za rad s darovitom djecom.
Kao psihologinja, profesorica Vlahović-Štetić smatra da darovitu djecu treba prepoznati, ali je za nju i potpuno neetično identificiranje djece bez svrhe. Jer, istaknula je, darovitost je složeni fenomen, a sigurna je i kako darovitu djecu treba prepoznati samo zato da im se omogući da razviju svoje potencijale i ostvare se kao ljudi. Pri tomu, objasnila je, postoje različite metode procjene darovitosti i sposobnosti koje se mogu podijeliti u četiri velike skupine - kognitivne sposobnosti, drukčije procesuiranje informacija, ne-kognitivne činjenice i podrška sustava.
Kucat ćemo na Mjesec i u Hrvatskoj osnovati europski centar za darovite učenike
Predsjednik udruge "Dar" Dubravko Čop podsjetio je kako je ta udruga osnovana da bi se državi pomoglo da usustavi brigu o darovitoj djeci te da su još 2014. s profesoricom Vlahović-Štetić napravili plan postupnja s darovitom djecom ali, dodao je, taj plan je još "u ladici ministarstva". Čop se nada da će i ovaj skup potaknuti da taj pravilnik zaživi.
Najavio je kako udruga neće posustati već će potaknuti i donošenje Zakona o darovitim učenicima, a "kucat će i na Mjesec" samo da uspiju ostvariti svoju veliku želju da svoja nastojanja prenesu i na europsku razinu i u Hrvatskoj osnuju europski centar za darovite učenike.
Miroslav Huđek posvjedočio je kako je promoviranje Centara izvrsnosti Varaždinske županije u Europski centar za darovite pozitivno utjecalo na podizanje kvalitete industrijske proizvodnje i obrazovnih politika u toj županiji, kao i nacionalne konkurentnosti.