Željko Jovanović , ministar znanosti, obrazovanja i sporta, poslao je dopis svim izdavačima u kojemu je istaknuo da bi svi novi udžbenici trebali biti jezično usklađeni s novim pravopisom koji će uskoro donijeti Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Čak i ako izdavači odbace ideološka uvjerenja kad je pravopis u pitanju, potencijalni problem jest rok do kojih udžbenici moraju biti gotovi, a to je 3. lipnja. Naime, javna rasprava za pravopis otvorena je do sredine svibnja.
- Konačna inačica našeg pravopisa trebala bi biti gotovo 20. svibnja pa mislim da bi trebalo biti dovoljno vremena da nakladnici usklade svoje udžbenike. Mi ćemo im, naravno, izaći maksimalno u susret kako bismo im pomogli - kaže Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Nisu svi zadovoljni
Vlasnik izdavačke kuće Profil, Daniel Žderić, smatra da ne bi trebalo biti problema.
- Radna verzija pravopisa već je objavljena, tako da smo udžbenike već počeli lektorirati u skladu s tim rješenjima. Ne vjerujem da će se finalna rješenja toliko razlikovati od postojećih da nećemo biti u stanju unijeti u tom vremenskom roku.
Miro Petric, vlasnik Alfe, nema decidiran stav o tom pitanju te napominje kako se prvo želi sastati s urednicima i jezičnim savjetnikom.
- Tek nakon toga donijet ćemo odluku kako ćemo se postaviti prema tom naputku i o tome se pismeno očitovati - rekao je Petric.
- Svim nakladnicima u interesu je da se za sve udžbenike koristi isti pravopis. To je jedino ispravno i trebalo se već odavno dogoditi. Problem je, naravno, kad se nude pravopisna rješenja koja su ideologizirana, što se znalo događati. No, meni se čini da pravopis Instituta nudi zdravorazumska rješenja tako da ta vrsta problema ovdje ne postoji - objašnjava Neven Antičević, član Uprave Algoritma.
Na pitanje hoće li biti vremena za usklađivanje udžbenika s novim pravopisom odgovara: - Ovisi o tome koliki je rok i koliko će Ministarstvo biti fleksibilno. Od 20. svibnja do 3. lipnja nema se vremena ni za što, ali ako je uvjet da udžbenici do svog tiskanja budu lektorirani po tom jedinstvenom pravopisu, onda problema sasvim sigurno nema.
Zbrka u pravopisu
Pravopisna zbrka je najveći danak uzela upravo u školskim udžbenicima zbog čega su nastavnici više puta apelirali da se situacija riješi.
Naime, iako razlike u postojećim pravopisima nisu velike, nije rijetkost da u udžbeniku iz hrvatskog piše “greška”, a u onome iz matematike “grješka” ili da u jednom udžbeniku stoji “neću”, a u drugom “ne ću”, što sasvim sigurno ne pridonosi razini pismenosti djece.
Kolika je zbrka, svjedoči i dio iz pisma kojim su jezikoslovci iz Instituta za jezik odgovorili prigovorima jezikoslovaca iz HAZU u kojem ih upozoravaju da jedini pravopis koji ima dozvolu u osnovnim i srednjim školama jest Pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša iz 1994., koji propisuje dvostrukosti, npr. zadaci i zadatci, strelica i strjelica, neću i ne ću. “Za pravopis Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša, kojemu na naslovnici piše da je usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izdalo je preporuku kojom se odobrava njegova uporaba u osnovnim i srednjim školama.
U tome je pravopisu propisano samo zadatci, strjelica i ne ću.
Agencija za odgoj i obrazovanje odobrila je 2013. Matičin pravopis kao pomoćno nastavno sredstvo, a u tome pravopisu propisano je samo zadaci, strelica i neću....”
Isto pravilo za sve
Ideja novog pravopisa bila je da dvostruka rješenja budu minimalizirana. Ima ih i kod njih, ali su ona normativno određena, tj. napominje se koja rješenja preporučuju, a koja dopuštaju.
Može se očekivati da ona koja preporučuju, budu ona koja će se koristiti u školama pa će u svim udžbenicima, primjerice, stajati - neću, greška i letci.