REFORMA ZDRAVSTVA

Mirando Mrsić: 64 bolnice su teret i kočnica gospodarstva

Liječnik u KBC-u Zagreb, dr. Mirando Mrsić, za Jutarnji je analizirao novu reformu zdravstva
 Damjan Tadić/CROPIX

ZAGREB - Ekonomska kriza u Hrvatskoj ne samo da nije prošla, nego nije dostigla ni svoj vrhunac. Sva predviđanja stručnjaka govore da će oporavak naše zemlje biti polagan i dugotrajan. Socio-ekonomsko stanje direktno utječe na zdravlje pojedinaca. Nezaposlenost, siromaštvo i stres prijetnje su kojima su u krizi izloženi svi.

U takvim okolnostima skrb za zdravlje ne smije biti prepuštena samo zdravstvenom sustavu. Skrb za zdravlje ne smije biti humanitarni program kojim se pomaže najugroženije. Skrb za zdravlje ne smije biti odraz interesa, želja i procjena onih koji je pružaju, nego intervencija oblikovana prema mjeri onih koji je trebaju.

Građani koji trebaju pomoć imaju pravo sudjelovati u odlučivanju kakvu skrb ili pomoć trebaju. Budućnost Hrvatske ne možemo graditi na socijalnim programima koji građane tretiraju kao potrošače ili konzumente pomoći, nego kao odgovorne pojedince i aktivne nositelje razvoja. Hrvatska mora snažno i partnerski odgovoriti na prijetnju koju kriza predstavlja zdravlju njezinih građana. Reforma zdravstva je jedan od odgovora na tu prijetnju, ali i nužnost koja zahtijeva politički konsenzus. I ovaj put smo svjedoci da nije postignut dogovor, nego se krenulo s mjerama koje neće dovesti do cilja - do boljeg i učinkovitijeg zdravstva.

Poluprazne bolnice

Ministar je trebao s ovim mjerama krenuti prije godinu dana kada je još bilo moguće učiniti korjenite promjene jer ovo što smo vidjeli proteklih dana nije reforma bolničkog sustava, nego samo “formalno” spajanje bolnica bez suštinskih i infrastrukturnih promjena. Prijedlog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi ne sadrži ni viziju, ni plan prilagodbe zdravstva novim uvjetima. Hrvatsko zdravstvo sa 64 bolnice postalo je teret i kočnica u stvaranju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

>> Pogledajte cjelokupan plan ušteda u zdravstvu

Spajanjem bolnica na način koji je predložen stvaraju se svojevrsni zdravstveni holdinzi. Prema iskustvu iz sličnih sustava, u konačnici ćemo umjesto smanjenja broja članova uprava imati povećanje jer se tako različitim sustavima neće moći upravljati. Treba napomenuti da će sustavi koji posluju s gubitkom, udruživanjem na raznim lokacijama proizvoditi još veće gubitke, a oni koji su poslovali pozitivno, dolaze u opasnost negativnog poslovanja zbog povećanih troškova nastalih poslovanjem na različitim lokacijama.

Ostaje pitanje što s ostalim bolnicama u Hrvatskoj jer neke od njih rade sa 50 posto popunjenosti kreveta. Pritom treba paziti na teritorijalnu zastupljenost i važnost da bolnica bude dostupna stanovništvu. Na tom tragu treba planirati promjene, ali ne pukim zatvaranjem bolnica, nego otvaranjem novih kapaciteta, tzv. B bolnica, hospicija i odjela za palijativnu skrb. U novim mjerama nema ni naznaka kako će se riješiti taj problem.

Reforma je samo šminka

Izdvajanja za zdravstvo su velika te je cijena rada u Hrvatskoj visoka. Pozdravio bih mjere koje idu u tom smjeru, ali ih zasad ne vidim. Kad je riječ o uštedama koje se navode, primjerice da se neće plaćati ravnatelje i članove uprava, zaboravlja se da su ti ljudi ionako zaposleni u bolnicama te da će umjesto ravnateljske plaće primati specijalističku, a kako su većina ravnatelja i pročelnici odjela, razlika između ravnateljske i te plaće je minimalna. Prave namjere predlagatelja vidjet će se na rebalansu proračuna koji je neizbježan.

Ako bude zahvaćena samo prihodovna strana bez dubljih rezova rashoda, to će biti potvrda da je ova reforma - ne znam koja po redu - samo šminka. Smanjenje izdvajanja iz dohotka za zdravstvo uz dodatno stvaranje novih izvora financiranja proračuna, uz oporavak ekonomije, rast BND-a te prilagodbu zdravstvenog sustava 21. stoljeću jedini je put prema izlasku iz krize zdravstva koja nije nastala sada. Ona ima korijene u prošlosti i sada je vrijeme, ako se postigne nacionalni i politički konsenzus, da se krene putem oporavka.

Ministar najavljuje da će se tako uštedjeti i do 318,5 milijuna kuna u sljedećih pet godina, od čega u ovoj do 13 milijuna kuna. U prezentaciji Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi nema naznaka na koji će se način doći do tog iznosa - mislim da se prava reforma temelji na argumentima i dokazima. Primjerice, navodi se da će se objedinjenom nabavom uštedjeti 170 milijuna kuna, ali bez konkretnih podataka kako jer ne postoji jedinstvena lista ugradbenih i potrošnih materijala.

Još jedna mjera izaziva prijepore, a to je dopunsko osiguranje .

Po ne znam koji put mijenja se Zakon o zdravstvenoj zaštiti, što je znak da se u promjene išlo bez promišljanja posljedica. Dopunsko osiguranje je još jedan namet jer ono zapravo ne osigurava dodatnu uslugu, nego kupujete oslobađanje od plaćanja participacije.

Potreban je konsenzus

Pravo dopunsko osiguranje zaživjet će tek kada se donese košarica zdravlja. U svim promjenama koje nas očekuju treba osigurati socijalnu pravednost i teret bolnih rezova rasporediti prema imovinskom cenzusu. Iz svega navedenog vidi se da nam je više nego ikada prije potreban konsenzus. Stoga pozivam sadašnju zdravstvenu administraciju da na jednome mjestu okupi sve pozitivne političke činitelje u Hrvatskoj s jednim ciljem: postići bolje i učinkovitije zdravstvo.

Gdje će se nakon spajanja bolnica obavljati pojedine pretrage po planu Ministarstva zdravstva

KBC Zagreb

- Objedinjavaju se kirurgija, interna medicina, anesteziologija, radiološka dijagnostika, imunološko-alergološka dijagnostika

- Ukidaju se dva tima hitnog prijema pacijenata za Kliniku Jordanovac

Sveučilišna klinika Sestre milosrdnice

- Objedinjava se klinička onkologija s Klinikom za tumore, interna medicina bit će u Vinogradskoj, kao i ginekologija, ultrazvučna i kardiovaskularna dijagnostika te otorinolaringološka dijagnostika i ginekološki ultrazvuk

- Hitni prijem za pedijatriju ostao bi samo u Klaićevoj

KB Merkur

- Medicinski potpomognuta oplodnja više ne bi bila i na V. Vrhovcu, već bi bila objedinjena u Merkuru, a podijelile bi se medicinska citologija i medicinska biokemija

- Na Vuku Vrhovcu ukida se hitni prijem

KB Sveti duh

- Interna medicina bila bi samo na Svetom duhu, ali ne i u SB-u za plućne bolesti (Rockeffelerova), a dio EMG pretraga također bi se preselio u tu bolnicu, kao i klinička citologija

- Hitni prijem u SB za plućne bolesti se ukida

Klinička psihijatrijska bolnica Zagreb

- Kronični duševni bolesnici iz Vrapča preselili bi se u PB Sveti Ivan, a psihijatrijska dijagnostika i medicinska biokemija objedinila bi se u Vrapču

- Hitni prijem ukinuo bi se u PB-u Sveti Ivan

KB Dubrava

- Sve ostaje kao i do sada

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2022 11:56